Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

Lani umrla jedna zadarska beba

19.03.2017. 23:00
Lani umrla jedna zadarska beba


Iako je vrlo rijetka pojava, jedan od najvećih strahova svih roditelja je smrt u kolijevci, to jest Sindrom iznenadne dojenačke smrti (SIDS). Jednostavno rečeno, zdravo dojenče, najčešće na spavanju, prestane disati. Uzrok je nepoznat, čak i nakon obdukcije, iako postoje neki rizični čimbenici i nekoliko stvari na koje sami roditelji mogu utjecati.
Povremeno se u medijima pojave nagađanja o uzrocima, poput onoga da je dijete bilo neposredno cijepljeno, no struka, a tako i zadarska pedijatrijska neurologinja, dr. Gordana Mustać, ističu da uredno provedeno cijepljenje može biti samo olakšavajući čimbenik. U Hrvatskoj je godišnja učestalost 0,26-1,5 na 1.000 živorođene djece, dok je u 2016. godini u zadarskoj bolnici jednom djetetu potvrđena smrt zbog SIDS-a.
Genski i okolinski čimbenici
– Sindrom je češći u muške dojenčadi. Najčešće se javlja u dobi između 2 i 6 mjeseci. Najčešći je uzrok smrti dojenčadi u zemljama s visokim standardom. Uzrok SIDS-a je nepoznat, a dijagnoza se ne može postaviti bez odgovarajuće obdukcije, prvenstveno stoga što uzrok smrti mogu biti i drugi čimbenici. Treba razlikovati slučajeve iznenadne smrti dojenčeta za koju se naknadnim analizama nađe jasan uzrok: neprepoznate kongenitalne anomalije, nasljedne metaboličke bolesti, elektrolitski poremećaj, hipoglikemije, poremećaj srčanog ritma, perakutne infekcije, nesretni slučajevi (nehotično gušenje, otrovanje), posljedice zlostavljanja ili čedomorstvo. Postoje i granični slučajevi kada se nađe patološki nalaz koji ne objašnjava iznenadnu smrt (upala uha, bronhitis), govori dr. Mustać s Odjela pedijatrije, koja je također i koordinatorica za rijetke bolesti Opće bolnice Zadar.
Kako nastavlja dr. Mustać, vjeruje se da u nastanku sudjeluju genski i okolinski čimbenici rizika: pušenje majke i ukućana u neposrednoj blizini djeteta, pregrijanost djeteta i okoline, mekane podloge na kojima dijete spava i spavanje potrbuške, što smanjuje protok krvi u moždanom deblu i produljuje spavanje. Pretpostavlja se da određenu ulogu imaju i infekcije virusom influence i hripavac što objašnjava i veću smrtnost u vrijeme respiratornih infekcija.
Preventivne mjere
– Mogući patogeni čimbenici su usporeno sazrijevanje struktura moždanog debla, neosjetljivost kemoreceptora na ugljični dioksid, nezrelost u serotoninergičnom sustavu transmisije, postojanje parcijalnog deficita enzima u jetri koji sudjeluju u procesu glukoneogeneze, aspiracija malih količnina regurgitiranog sadržaja iz želuca zbog gastroezofagealnog refluksa s refleksnim prestankom disanja i rada srca. Preventivne mjere uključuju: spavanje na leđima ili boku, izbjegavanje spavanja na mekim podlogama i prekomjerno zagrijavanje djeteta ili prostorije, spavanje u istoj prostoriji s roditeljima, ali na odvojenom krevetu, izbjegavanje pušenja u trudnoći i nakon poroda u blizini djeteta, govori dr. Mustać.
Uz SIDS poznat je i Sindrom izbjegnute iznenadne smrti dojenčeta ili, kako se danas još naziva, očevidan životno opasan događaj – ALTE (apparent life threatening event) kod kojeg se dojenče nakon prestanka disanja uz cijanozu ili bljedilo, odsutnost reaktivnosti djeteta, tjelesnu mlohavost i bradikardiju oporavi spontano ili uz mjere reanimacije. Ta pojava je češća u nedonoščadi.
– Rizik za SIDS u takve djece je dva puta veći, 5-9 posto umrle djece od SIDS-a ranije je prema anamnezi preživjelo očevidno životno opasan događaj. Djeci koja su hospitalizirana zbog očevidno životno opasnog događaja, te djeci s apnejama u spavanju preporučujemo upotrebu kućnih elektroničnih uređaja za trajni nadzor disanja (apneja monitori) koji u slučaju prestanka disanja daju zvučni i svjetlosni signal, a mi ih koristimo i dok je dijete u bolnici, kaže još dr. Gordana Mustać.