Najemotivnije svjedočanstvo Sande Špike

Možemo samo zamisliti što će biti kad ne bude više priča iz prvih ruku. Želimo potaknuti ljude na to da dignu glas, da prestanu šutjeti. I naša svjedočanstva koja pokušavamo zapisati i koja smo objavili u knjizi “Svjedočanstva žena otoka i priobalja iz Domovinskog rata” su dokument jednog vremena, objasnila je Haberle

Svjetski dan izbjeglica (20. lipnja) želimo obilježavati svake godine, sjetiti se svih onih koji su morali otići iz svojih domova, iz svoje zemlje, s posebnim sjećanjem na izbjeglice iz Bosne i Hercegovine koje je Hrvatska primila tijekom Domovinskog rata, rekla je Ivana Haberle, predsjednica Udruge “Žene u Domovinskom ratu Zadar”, koja je s Udrugom hrvatskih katoličkih medicinskih sestara i tehničara organizirala predstavljanje knjige “Svjedočanstva žena otoka i priobalja iz Domovinskog rata”.
Naglasila je kako je Hrvatska, pored pola milijuna svojih prognanika, u Domovinskom ratu primila još toliko izbjeglica iz BiH.
– Danas, kada su mnogi Bošnjaci ostali živjeti u Hrvatskoj, gdje su našli mir i dom, želimo podsjetiti na nepravdu, sramotnu haašku presudu, po kojoj su naši Hrvati iz Hercegovine osuđeni na 111 godina zatvora, jer su navodno počinili zločine prema Bošnjacima i drugima narodima koji su živjeli u BiH, istaknula je i dodala da se tim presudama pokušavaju mijenjati činjenice, ali, prema njezinim riječima, “mi nismo ni slijepi, ni gluhi, ni glupi, možda smo zaboravni kao narod, pa baš zato naša mala udruga, s Udrugom hrvatskih katoličkih medicinskih sestara, želi se prisjetiti ne samo hrabrosti tih ljudi koji su morali otići iz svojih domova, nego i onih koji su ih primili”.
Prisjetivši se ne tako davne prošlosti, Haberle je naglasila kako su naši otoci u Domovinskom ratu primili oko tisuću Bošnjaka, dio njih ostao je živjeti na otocima i danas su uspješni obrtnici, iznajmljivači apartmana, bave se ribom, adaptirali su se u novom okruženju koje im je bilo nametnuto i ne pada im na pamet odlaziti živjeti u Republiku Srpsku ili neki drugi dio BiH.
U knjizi “Svjedočanstva žena otoka i priobalja iz Domovinskog rata” objavljene su 53 priče žena koje žive od Nina do Biograda te s većeg broja otoka. Zastupljene su žene različitih zanimanja i stručnih sprema, koje su dale doprinos na različitim mjestima u tijeku Domovinskog rata. Spaja ih zajednička nit vodilja: vjera u Boga i ljubav prema domovini.
– Sve te žene svjedoci su vremena u kojemu su živjele, one su heroine Domovinskog rata, one su najhrabrije među hrabrima. Kontaktirali smo 400 žena. Molili i preklinjali, međutim, pristale su 53 i one su našle mjesto u ovoj knjizi, kazala je Haberle, a članice Udruge “Žene u Domovinskom ratu Zadar” pročitale su izabrane ulomke iz knjige, među kojima i najupečatljivije i najemotivnije svjedočenje Sande Špike, supruge poginuloga junaka Domovinskoga rata Denisa Špike, koji je kao zapovjednik 2. satnije Otočnog bataljuna stradao 27. siječnja 1993. na Ražovljevoj glavici iznad Škabrnje.