Srbi iz “SAO Krajine” nemaju pravo na hrvatsku mirovinu

Isplata mirovina umirovljenicima tzv. SAO Krajine godinama je u Hrvatskoj bila neugodna politička tema, osobito za Zadarsku županiju koja je obuhvaćala područje koje su Srbi devedesetih godina proglasili vlastitom državnom tvorevinom. Iako su u Domovinskom ratu ta područja vraćena Hrvatskoj, umirovljeni pripadnici srpske zajednice ubrzo su od hrvatskih vlasti počeli tražiti mirovine, i to za razdoblje od početka Domovinskog rata do 1998. godine.
Nakon dugogodišnje pravne borbe, čak i po međunarodnim sudovima, u petak je donijet konačan pravorijek – ovi srpski umirovljenici nemaju pravo na hrvatske mirovine. Time su ujedno potvrđene odluke Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, te odluke hrvatskih sudova kojima su srpski umirovljenici od završetka Domovinskog rata do danas podnosili tužbe.
Izgubili i sudske bitke
Naime, kako je jučer obznanio Večernji list, Upravno vijeće Međunarodne organizacije rada (MOR) u Ženevi presudilo je u korist Hrvatske odbacujući tužbu Udruge sindikata umirovljenika Srbije koja je tražila da im Hrvatska isplati osam milijardi kuna. Time je stavljena točka na “i” brojnih pravnih pokušaja umirovljenika “SAO Krajine” da im hrvatska država isplati mirovine, pa čak i za vrijeme kada su se neki od njih oružano borili protiv iste te države.
Ovdje treba napomenuti da je hrvatska država do proglašenja “SAO Krajine” isplaćivala mirovine svim Srbima koji su ostali živjeti na tom području, te da im je otegotna okolnost pri podnošenju zahtjeva bila upravo činjenica što su mirovine kasnije primali iz tzv. parafonda samoproglašene oblasti.
Prema podacima srbijanskih sindikata, broj umirovljenika koji imaju pravo na hrvatske mirovine kreće se oko 22.000, a velik dio njih otpada upravo na Srbe u Zadarskoj županiji, osobito s benkovačkog i obrovačkog područja.
Riječ je o tužbi koju je je Udruženje sindikata umirovljenika podnijelo prije tri godine, pozivajući se na Konvenciju o utemeljenju međunarodnog sustava očuvanja prava iz osiguranja za slučaj invalidnosti, starosti i smrti. Predstavnici srpskih sindikata u tužbi MOR-u pozivali su se na radno pravo prema kojemu je hrvatska država dužna isplatiti im mirovine za traženo razdoblje, bez obzira što je na tom području trajao rat i ono je bilo pod okupacijom.
Vijeće MOR-a jednoglasno
Zanimljivo je da su svi članovi Vijeća Međunarodne organizacije rada donijeli jednoglasnu odluku u korist Hrvatske jer su tužbu srpskih umirovljenika neosnovanom ocijenila sva tri predstavnika tripartitnog povjerenstva sastavljenog od poslodavaca i sindikata. Kako je Vijeće, sastavljeno od stručnjaka iz područja radnog prava, ujedno donijelo odluku o zatvaranju ovog sučaja, u praksi to znači da srpski sindikati više nemaju pravnih osnova za traženje mirovina.
Komentar ove odluke zatražili smo od predstavnika srpskih stranaka u Zadru, no pokazalo se kako je ova tema “vruć krumpir” za mnoge jer su neki odbili svaki komentar.
Glišo Kolundžić, predsjednik Odbora za povratak, obnovu i ekonomski i socijalni položaj Srba u Zadarskoj županiji i bivši predsjednik Srpskog demokratskog foruma (SDF) u Benkovcu, kaže kako “nema pojma o čemu se radi, niti je čuo za odluku Međunarodne organizacije rada”. Iako su nam u podružnicama srpskih stranaka u Zadru rekli da je upravo Kolundžić kao čelnik SDF-a na benkovačkom području prikupljao podatke srpskih umirovljenika i dostavljao ih Udruzi sindikata umirovljenika Srbije, on je odbio svaki razgovor na ovu temu.
Predsjednik zadarskog SDSS-a, Veselko Čakić, također nije bio raspoložen za komentar, rekavši kako nije upoznat s najnovijim događajima, te je samo kratko kazao:
– Ne znam koliko je ova međunarodna organizacija mjerodavna u donošenju ovakvih odluka, ali ako su ljudi nešto zaslužili, onda imaju pravo na to.
Moralna strana problema
Nešto rječitiji bio je predsjednik udruge Srpski odbor solidarnosti, Željko Bajalica, koji otvoreno kaže kako je ovo problem koji se ne može jednoznačno promatrati, već ga treba promatrati i s njegove moralne strane:
– Želimo li biti iskreni, taj problem moramo promatrati s dvije strane: pravne i moralne. Smatram da postoje pravne osnove po kojoj srpski umirovljenici mogu dobiti svoje mirovine, no u ovoj situaciji u hrvatskoj državi to je teško izvedivo. A gledajući i s moralne strane, tim bi ljudima trebalo omogućiti makar u nekom manjem obliku stjecanje mirovina, jer nije u Domovinskom ratu bilo baš sve tako kako se danas jednostrano prikazuje. U svakom slučaju vjerujem da još uvijek ima osnova za isplatu ovih mirovina, ali mislim da ova moralna strana preteže i da od toga neće biti ništa – zaključuje Bajalica.