Zakon udahnuo život neplodnom kamenjaru

Po više osnova pogodnosti iz Zakona o područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima, čije se ukidanje najavljuje, koristili su Benkovac, Obrovac, Gračac, Jasenice, Lišane Ostrovičke, Novigrad, Polača, Poličnik, Posedarje, Stankovci, Zemunik Donji, Babindub, Crno, Starigrad i Pakoštane
Najavljeno ukidanje Zakona o područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima izazvala je dosta bure, posebice među onim općinama i gradovima koji u svom razvoju značajno koriste povlastice koje zakon omogućava. Područja posebne državne skrbi određuju se u tri skupine, i to prvu i drugu skupinu prema okolnostima nastalim na temelju posljedica agresije na Republiku Hrvatsku, a treća skupina utvrđena je prema tri kriterija: kriteriju ekonomske razvijenosti, kriteriju strukturnih poteškoća i demografskom kriteriju.
Većina gradova i općina Zadarske županije koji spadaju u područja posebne državne skrbi pripadaju drugoj skupini. To su gradovi Benkovac i Obrovac te općine Gračac, Jasenice, Lišane Ostrovičke, Novigrad, Polača, Poličnik, Posedarje, Stankovci i Zemunik Donji.
Drugoj skupini pripadaju i naselja u gradovima. Tako i 10 posto područja grada Zadar tj. naselja: Babindub i Crno također koriste pogodnosti zakona. U trećoj skupini su dijelovi Republike Hrvatske koji zaostaju u razvoju prema tri kriterija razvijenosti: ekonomskom, strukturnom i demografskom, a u njoj su općine Starigrad i Pakoštane.
Svi sugovornici iz spomenutih općina i gradova sumnjaju da će se područja posebne državne skrbi ukinuti, već da se tom najavom zapravo sondira teren za sveobuhvatnu reviziju korištenja povlastica koje zakon predviđa. Doznajemo da bi prvi pod “udar” trebali doći gospodarski subjekti koji su lažno prijavili svoje poslovanje na područjima posebne državne skrbi, a zapravo djeluju negdje drugdje.
Uz Općinu Poličnik, jedan od najpozitivnijih pokazatelja učinaka ovog zakona zasigurno je Općina Stankovci. Da nije bilo Zakona o područjima posebne državne skrbi, kaže općinski načelnik Željko Baradić, njegovoj bi općini trebalo najmanje 30 godina da dostigne sadašnju razinu razvijenosti.
– Temeljem tog Zakona u Općinu Stankovce investirano je oko 100 milijuna kuna. Primjer dobre investicije svakako je naša gospodarska zona u koju je uloženo 8,2 milijuna kuna državnih sredstava te 3,8 milijuna općinskih. Trenutačna vrijednost investicija u gospodarskoj zoni je oko 400 milijuna kuna. Samo po osnovi poreza na dodatnu vrijednost u državni proračun se slilo 80 milijuna kuna. To znači da je skoro odmah, već u 1. fazi razvoja Gospodarske zone Stankovci, državi vraćeno sve što je uložila, kaže načelnik Baradić.
U sve te pokazatelje nije uračunat porez na dobit, porez na dohodak, porez na prodaju nekretnina, ali možda i najvažnija činjenica da je u nekad nerazvijenom području, doslovce na surovom, a danas oplemenjenom kamenjaru koji je, usput rečeno, bio proglašen šumom, posao našlo 450 djelatnika i to većinom u proizvodnji. Zona je dovela do toga da danas svakog radnog jutra u Stankovce prispjeva sedam autobusa radnika, ali već sada zona deklarira potrebe za još 150 novih ljudi.
Stankovački slučaj primjer je dobrog iskorištavanja izmijenjenih uvjeta korištenja beneficija koje daje zakon. Nekada je država izravno transferirala novce na račun općina, što se nije pokazalo dobrim. Mnoge općine od tako transferiranih sredstava pokrenule su projekte izgradnje infrastrukture, ali su na njima stale. Istina, neke općine iz pukog neznanja, straha ili nečeg trećeg, nisu htjele zagristi u taj ozbiljan kolač iako im je proračun bio višestruko veći od općine Stankovci.
– Danas je proračun Općine Stankovci s jednog milijuna kuna narastao na 11 milijuna, s daljnjom tendencijom rasta. Od recesije nema ni “R”. Ključno je za razumijevanje učinaka Zakona o područjima posebne državne skrbi to što od ubranih 100.000 kuna poreza, 95 tisuća ide općini, a pet državi. Bitno je ne zadovoljiti se rješavanjem samo infrastrukture ili izgradnje vrtića ili popravke škole, nego usmjeriti se prema gospodarskom razvoju, rekao je Željko Baradić.
No, Stankovci nisu usamljeni primjer. Tu su još uz spomenuti Poličnik, općine Polača i Jasenice, Benkovac i neke druge jedinice lokalne samouprave koje ulažu žestoke napore ne bi li se izbavile od stoljetne nerazvijenosti i zaostalosti. Nažalost, egzaktnih podataka o učincima zakona na cijelu Zadarsku županiju nema niti u sjedištu županije, a niti u područnoj ispostavi Državne uprave u Zadru. To nikako ne znači da zakon treba staviti u ropotarnicu, jer čak i visokorazvijene države, poput Sjedinjenih Američkih Država, imaju posebne zakone koje stimuliraju razvoj slabije razvijenih područja.
No, slaže se i načelnik Baradić, treba unaprijed definirati koji će kriterij razvijenosti biti”aršin” kojim će se mjeriti državna pomoć. Po Baradiću to bi trebao biti GDP (bruto domaći proizvod). No, u trenutku kada država u svojoj blagajni nema ni inicijalnih sredstava, kad istu treba hitno napuniti, teško je uopće predvidjeti što će donijeti bliska budućnost.

Inženjer odbio plaću od 10.000 kuna s plaćenim troškovima

Jednice lokalne samouprave koje su vrlo dobro iskoristile sve pogodnosti Zakona o područjima posebne državne skrbi, unatoč recesiji, danas iskazuju potrebu za dodatnom radnom snagom. Ulaskom u EU, predviđenim migracijama riješit će se problem nedostatka radne snage niže stručne spreme. Međutim, već danas se osjeća veliki nedostatak visokoobrazovane stručne radne snage.
Jedna tvrtka iz stankovačkog poslovnog okruženja ponudila je stanovitom inženjeru iz Slavonije plaću od 10.000 kn, mobitel, automobil i stan u Šibeniku, ali ni to nije bilo dovoljno. Načelnik Baradić stoga kaže da POS treba proširiti iz gradova i na općine koje iskazuju potrebu za radnom snagom. Zamišljeni stankovački pilot-projekt kaže da bi se trebalo izgraditi 10 kuća s dva stana u svakoj. Općina bi darovala zemljište s uređenom infrastrukturom, a država bi trebala pomoći u građevinskom materijalu kako bi kvadratni metar krajnjeg korisnika koštao znatno ispod tržišne cijene takvih stanova. To je vrlo važno, jer samo projekt solarnih elektrana u Stankovcima, koji sljedeće godine treba biti gotov, a koji će davati dovoljno električne struje za grad veličine Šibenika, iziskuje 15 do 20 novozaposlenih inženjera-energetičara koji će voditi proces. Bez stambenog zbrinjavanja, radno mjesto s dobrom plaćom neće biti motiv dolaska stručnjaka.