Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

18 C°

Kako uz skupo brašno jesti jeftini kruh?

19.08.2010. 22:00
Kako uz skupo brašno jesti jeftini kruh?


Nećemo poskupljivati kruh, nego ćemo i dalje trpjeti lopovluk u državi i monopol Agrokora koji je kupio pšenicu za 1,20 kn, a cijenu brašna će podignuti na 3 kune. Lako je njima onda pojeftiniti kruh kad ćemo mi kupovati brašno. Na kraju ćemo na gubitku biti mi i naši zaposlenici, no nećemo podizati cijenu kruha. Ali nećemo ju ni sniziti, govori Ante Vulin direktor pekarnice Kroštula
U sve češćim nagađanjima o nadolazećem valu poskupljenja, najviše se priča o poskupljenju “kruha našeg svagdašnjeg”, najzastupljenije živežne namirnice. Kako je premijerka Jadranka Kosor rekla da to ne dolazi u obzir, već da bi bilo dobro i moguće da kruh pojeftini, razgovarali smo sa zadarskim proizvođačima o njihovim namjerama.
Preskupo i nekvalitetno brašno
I u Kroštuli, i u Tvornici kruha Zadar nemaju namjeru poskupljivati kruh.
Kako kaže Ante Vulin, direktor Exclusive toursa unutar kojeg djeluje pekarnica Kroštula, nemaju namjeru kruh ni pojeftiniti.
– Nećemo poskupljivati kruh, nego ćemo i dalje trpjeti lopovluk u državi i monopol Agrokora koji je kupio pšenicu za 1,20 kn, a cijenu brašna će podignuti na 3 kune. Lako je njima onda pojeftiniti kruh, kad ćemo mi kupovati brašno. Po svoj logici, cijena brašna ne bi trebala biti viša od 2,20 kn, ali po ovom “hrvatskom stilu”, može biti i 5 kuna. Na kraju ćemo na gubitku biti mi i naši zaposlenici, no nećemo podizati cijenu kruha. Ali nećemo ju ni sniziti, govori Vulin.
Željko Fain, član Uprave Tvornice kruha Zadar, kaže da u Tvornici kruha Zadar nisu razmišljali o poskupljenju kruha, iako bi ono bilo opravdano gledajući troškovnu stranu proizvodnje kruha kao finalnog proizvoda.
– Kad se govori o tome, treba sagledati što sve stvarno ulazi u cijenu koštanja kruha, jer povlačenje paralele isključivo između cijene pšenice, kao sirovine za proizvodnju brašna, i prodajne cijene kruha, koja prvenstveno ovisi o cijeni brašna, energenata, distribucije i rada, nije realno. Pšenica je osnovna sirovina za proizvodnju brašna, ali od 1 kg pšenice ne dobije se isto toliko brašna već se u određenim postocima dobije bijelo, crno i stočno brašno, koja se ne mogu utrošiti za proizvodnju iste kategorije kruha. Osim toga da bi se od pšenice dobilo brašno, treba napraviti troškove energije, rada, skladištenja, transporta i manipulacije, govori Fain.
Kako nastavlja, činjenica je da cijena kruha ne ovisi previše o cijeni pšenice, kao osnovnoj sirovini, već o cijeni brašna koje je znatno više poskupjelo od same pšenice te o cijeni energenata kao što su nafta i struja, o cijeni vode, kvasca i o vrlo bitnoj kategoriji koja se u javnosti ne spominje, a to je kvaliteta brašna kao sirovine za proizvodnju kruha.
Zadranima dosta poskupljenja
– O kvaliteti brašna ovisi i sam udio svih ostalih troškova u proizvodnji kruha. Sagledavajući trenutnu cijenu brašna koje je poskupjelo daleko više nego pšenica i imajući u vidu sadašnju lošu kvalitetu brašna, poskupljenje kruha bi bilo itekako opravdano, ističe Fain, dodajući da Tvornica kruha ipak neće poskupjeti kruh.
Iako su premijerka i ministar Petar Čobanković pozvali trgovce da ne povisuju marže na kruh, Fain govori da proizvođačke marže uopće nisu velike kao što se smatra.
– Cijena kruha ne ovisi samo o brašnu i vodi. Tu spada još i energija, radna snaga, zaštita na radu, amortizacija strojeva, distribucija proizvoda, održavanje maloprodajnih prostora… S obzirom na sve to, marže na kruh su puno manje nego kod drugih proizvoda, kaže Fain.
Prosječnog građanina pogođenog recesijom više ne zanima ni zašto nešto poskupljuje, već ga samo mori kako će to sve platiti. Razgovarali smo s nekoliko Zadrana o najavama poskupljenja.
Jedna umirovljenica koju smo sreli na zadarskoj tržnici već je ogorčena stalnim poskupljenjima.
– Zaista ne bih htjela doživjeti još i poskupljenje kruha. Ionako imam malo svega, teško živim, ali snalazim se nekako. Samo me ljute više ti naši političari. Sve su sebi uzeli, a nama ništa nisu ostavili, kaže ona.
Ivan Miljanić kaže da ga i neće nešto strašno pogoditi ako kruh “beznačajno” poskupi za 50 lipa ili jednu kunu.
– Ako uz kruh poskupi i sve drugo, bitne živežne namirnice kao energenti, ulje, meso, onda to neće biti dobro, kaže Miljanić.
Božidara smo sreli dok kupuje kruh.
– Trošim malo kruha, pa me to neće puno pogoditi, no ne bi bilo u redu zbog ljudi koji teško žive. Pogotovo u doba krize, to je zadnje što nam treba. Ipak, vjerujem da kruh neće poskupjeti, govori Božidar.
On je inače po zanimanju električar i, kako ističe, sretan je s najnovijim informacijama da barem struja neće poskupjeti.