Zadarska županija oborila sve rekorde

S osam posto više registriranih gostiju i četiri posto više upisanih noćenja, odnosno sa 8,5 milijuna noćenja i 1,2 milijuna turista Zadarska je županija dala svoj prilog novim hrvatskim turističkim rekordima uzevši za prvih osam mjeseci 14 posto sveg hrvatskog turizma.
O značenju turizma za ovaj kraj zorno govori da smo u stanovništvu oko četiri posto Hrvatske, u većini gospodarskih pokazatelja tri posto, u industriji nešto iznad 1,5 posto, a eto – u turizmu odradimo preko sedmine cijelog posla u državi. Odrade neki ljudi koji su ove godine bili i strpljivi i uporni, a s obzirom da kritike nikad dosta to će i ostati, ako se sjetimo povika pa i histerije na početku srpnja zbog frustracija lošijim prometom u dijelu lipnja i tom početku kolovoza.
Turizam najkonkurentniji proizvod
 Naravno da nismo “divovi” turizma kojih se praznici, klima i sve ostalo ne tiče. Tako je rani raspored blagdana kulminirao s Duhovima i Tijelovom već u svibnju čime nam je rezultat manji nego da su se protegli do lipnja. Mnogi tada imaju dvotjedni školski raspust i blagdane. Nije nam na ruku išao ni kasni početak školskog raspusta u najznačajnijim nam njemačkim pokrajinama, a krenuo je tek 25. srpnja. I naravno ne odgovara nam što su neke zemlje u krizi pa stanovnici poput Talijana manje putuju. Ni poplave po Europi u predsezoni i ovdašnje kišno proljeće.
No od toga ipak nije trebalo praviti histeriju. Da se u turizmu može brže i snažnije, zasigurno je točno, ali da smo u njemu jedino ili gotovo jedino svjetski konkurentni i to se potvrdilo ove godine. Zadarskoj županiji turizam donese znatno više deviza nego sva proizvodnja i izvoz roba.
“Sistemske” novosti
Sustavne novine su – fiskalizacija, rezultat koje je izniman i nevjerojatan rast prijavljenih prihoda u uslugama smještaja te usluživanja jela i pića, kao i to da se ugostitelji ne smiju žaliti na mali promet. Žalili bi se, ali ih prijavljene brojke, u odnosu na prethodne – demantiraju, odnosno razotkrivaju. Pa se ne žale.
Druga bitnija novina je smanjenje PDV-a na sve u ovom sektoru s 25 na 10 posto, čime se i prije spomenutim ugostiteljima makar dublje zabilo ruke u džepove ipak i više novca ostavilo, onog legalnog. Smanjenje bi trebalo rezultirati osnaživanjem konkurentosti i nadamo se, što prije – novim investicijama kojima težimo.
Legalizacija je imala posljedice na prijave gostiju i bavljenje turizmom, makar legalno. Svi koji su podnijeli zahtjev za legalizaciju imali su pravo s tim dobiti privremenu dozvolu (do 2016.) za bavljenje iznajmljivanjem. Mnogi su to i do sad činili – ilegalno, jer bez legalizacije objekata nisu smjeli legalizirati posao iznajmljivanja.
Naravno da će “nevjernim Tomama” ovo poslužiti da kažu kako sezona nije bila tako dobra nego je evidencija bolja.
Terenske novosti
Kada su u pitanju vremenski rasponi turizma najviše je učinjeno zračnim naletima koji su posebice s Ryanairom počeli krajem ožujka i završit će 5. studenog. Niti jedan drugi potez osim udruženog oglašavanja s Ryanairom nije mogao dovesti do ovolikog i ovako masovnog produljenja sezone. Zbog toga je uz sustav TZ-a i TZ Zadarske županije i župan Zadarske županije Stipe Zrilić potegao da bi se ugovorno osigurala sredstva za ovaj projekt.
Vremenski pomaci vidljivi su u većini mjesta. Naravno valja im zahvaliti i novim proizvodima: hoteli s wellness i spa sadržajima, vinske kušaonice, paleta izleta, rafting, planinarenje i pješačenje, otkrivanje prirode, bolje ugostiteljstvo, kulturna ponuda, sajmovi i manifestacije… Atraktivnost sredine s češćim ili redovitim svraćanjem prolaznih autobusnih tura, svakako.
Sadržajni pomak vezan je za Zadar s nizom hostelsko apartmanskih i drugih sadržaja u što je uključeno stotinjak što građana što subjekata. Pomak su bile nerijetko s bazenima sada već i u debelim zaleđima do Bukovice. Naravno najveći pojedinačni dobitak je preko petsto kreveta u konačno sređenoj Crvenoj luci godinama ili van sezone ili traljavo u poslu. Turisthotel je imao najveću investiciju poslije te, ali na podizanju kvalitete (i cijene) dizanjem 130 apartmana s tri na četiri zvjezdice, što je također vrijedan pomak.
 Kada su u pitanju prostorni rasponi u turizmu činjenica je da se turizam zariva sve dublje u kopno od tanke crte obale, segnuvši ka Bukovici, Kotarima, Lici, Velebitu, makar je to još uvijek uvelike nedovoljno iskorišten adut posebno u svezi s vremenskim širenjem turizma (u vrijeme kada sunčanja i kupanja nema).
Kada je u pitanju širenje emotivnog prostora, dakle prostora s kojeg dobivamo turiste i u ovom smo prilogu istakli primjer Skandinavije, pa i spomenuli Brazilce i niz drugih destinacija s kojih nekad nismo vidjeli turista, a sada imamo redovnu posjećenost.
Financije
Naravno da se na kraju broje rezultati oni financijski, no sve upućuje da će biti dobri. Ima negodovanja onih prvotno spomenutih kritičara turizma koji kažu da su stvari “popravljene” snižavanjem cijena nakon lošeg početka srpnja. No, zaboravili smo kazati da su prethodno i često bez ikakvog povoda svi ovdašnji objekti podigli cijene za ovu sezonu ne osvrćući se na konkurenciju. Promašili su procijeniti što će sve Grci, ali i Talijani pa i dio mediteranskih arapskih zemalja učiniti za svoj oporavak, a cijene su bile bitan dio toga. Mi smo mislili po automatizmu ulaska u EU imamo zajamčenu sezonu i povod za jače cijene.
Fiskalizacija će donijeti više novca nego ikad u državnu kasu. Svi pokazatelji HNB-a do sad govore o jačanju turističkog priljeva. Govori to i rast sezonske zaposlenosti u turizmu i sve ostalo. Nama u Zadarskoj županiji to najupečatljivije govore dosadašnji iznimno dobri financijski rezultati dvije najuspješnije ovdašnje turističke tvrtke – Turishotela i Ilirije.
Sve to domaćim padom (jadom)
ne smijemo zaboraviti kazati da se svi ti rezultati ostvaruju uz stalan pad domaćih gostiju i noćenja što nema veze s turizmom već s ekonomskom situacijom u zemlji koja je loša i ne mijenja se. Uostalom, po prvi put imamo prilike u kojima paušalci – vlasnici vikendica s obiteljima i pokojim prijateljima uopće nisu došli ili su bitno kraće dolazili i boravili u svom objektu.
Hrvatska ima tešku zadaću da u domaćoj petogodišnjoj krizi održi konkurentnost u turizmu u kojem ionako 88 posto prometa čine stranci, pri čemu od domaćeg turizma može računati samo na pad. Štoviše kako pad i kriza nisu tek osobna, već i javna društvena stvarnost, ono što nazivamo “kongresni turizam”, seminari, savjetovanja, simpoziji, team bildinzi i slično, da nekadašnje radničke sportske igre ne spominjemo, sve manje stanuju ovdje.