Uvala Bregdeti Bogom dana za jedriličare, kajakače i jahače valova

Zadar je središnja točka na hrvatskoj strani Jadrana što znači i veoma bitna točka na Mediteranu. Taj položaj sa svim svojim komparativnim prednostima izvrsna je podloga da Zadar u bliskoj budućnosti preraste u značajno sportsko-rekreativno-gospodarsko središte koje će tijekom svih 12 mjeseci u godini živjeti veoma dinamično.
Prethodni citat istrgnuo sam iz jednog od brojnih razgovora s Edom Fantelom, čovjekom koji je osmislio i od početka do kraja proveo projekt Sv. Krševana (Šime Fantela i Igor Marenić, klasa 470, Rio 2016.) pod radnim naslovom ‘zlatna olimpijska medalja’, a koji su razgovori uvijek počinjali i završavali jedrenjem. No, Fantela u budućnosti ne vidi Zadar samo kao jedriličarsko središte svjetskoga karaktera. Dapače.
– Jedrenje u svim svojim oblicima samo je dio ideje koju nosim u sebi već godinama – govori Edo.
Dakako da se ideja ne može javnosti podastrijeti dvjema – trima kratkim rečenicama.
– Grad Zadar ima Bogom dani prostor koji sam po sebi nudi gotovo neograničene mogućnosti za kvalitetan i intenzivan razvoj središta koje će kao sastavnice imati i rekreaciju i sport i gospodarstvo. Kad pogledamo grad iz ptičje perspektive lako ćemo uočiti da bi danas – sutra podizanje takvoga središta dovelo do gotovo savršenoga balansa i do širom otvorenih vrata redefiniciji i znatnom obogaćivanju istočnoga dijela Zadra. Ujedno, to bi u velikoj mjeri obogatilo cijeli grad.
Ostvariva ideja
Edo još nije rekao o kojoj je lokaciji riječ, ali onaj tko pozna Zadar i njegove dijelove prepoznat će da je riječ o…
– Uvali Bregdeti!
Danas u tom prostoru dominiraju komunalni vezovi, imao ih 490, u luci lokalnoga tipa.
– Uvijek valja gledati na stvar iz svih mogućih kutova. Uvala Bregdeti i njezino bliže ozemlje prostor su kao stvoren za podizanje niza različitih sadržaja koji bi kao cjelina nudili gotovo idealne uvjete za rekreaciju, sport i gospodarstvo.
Što bi sve moglo biti u Uvali Bregdeti?
– A što ne bi! Putujući cijelim svijetom vidio sam mnoge oblike preobrazbe prostora i njihovo dovođenje u svrhu opće koristi. Ne trebamo otkrivati toplu vodu nego u zadanim uvjetima podići ono što možemo dugo, dugo koristiti mi kao građani, te naši gosti iz cijeloga svijeta. S tim da mi, govorim općenito, možemo sve itekako dobro naplatiti. Zadar nema i hvala Bogu da nema mogućnosti za podizanje željezare ili neke teške industrije, ali ima more, Mediteran. More koje vabi brojne ljude iz područja hladnih mora, čak toliko puno da ni mi sami još nismo spoznali koliko im je Mediteran privlačan.
Da bi se od ideje došlo do realizacije potrebno je dosta vremena.
– I mudrosti. O ideji govorim kao građanin, a naravno da cijeli možebitni postupak treba proći sve stupnjeve zakonom predviđene i propisane. Moja je intencija da govoreći o ideji, ako je moguće potaknem, sve relevantne subjekte na promišljanje da bi se došlo do najboljega mogućega rješenja. Nisam utopist i ne govorim o kulama u zraku.
Što bi u konačnici Uvala Bregdeti mogla i trebala sadržavati?
– Ja sam iz jedrenja pa ću početi od toga. Dakle, rekreativno i sportsko jedrenje u svim oblicima. Prva točka mogla bi biti uvrštavanje jedrenja u programe osnovnih i srednjih škola, te na sveučilište. Ako netko ima i malo mašte može zamisliti sliku sa po nekoliko desetaka osnovnoškolaca, srednjoškolaca i studenata kako organizirano dolaze, uzimaju opremu, ulaze u brodice i izlaze na more. To je sad skromna slika, ali ostvariva. Zar mi nismo grad na moru? Zar nije došlo vrijeme da nemjerljivo više nego dosad koristimo more kao svoje prirodno okruženje? Zar nije došlo vrijeme da ljude usmjerimo da more zavole, da ga na ovaj ili na onaj način čuvaju i potom predaju sljedećim naraštajima?
Sportsko jedrenje predmnijeva domaće klubove, pa klubove iz bližeg i daljeg susjedstva…
– Mediteran, a Zadar napose, omogućuje jedrenje svih 12 mjeseci. Recimo, jedriličari iz Austrije autocestom dođu u Bregdeti za nekoliko sati. U bližem i daljem susjedstvu imamo veliki bazen s desecima tisuća jedriličara i zašto to ne bismo racionalno iskoristili kad nam je već Priroda (s velikim P, pr. a.) omogućila! Zadar s takvim Bregdetijem vidim i kao središnje mjesto hrvatskoga jedrenja glede okupljanja i priprema reprezentativaca svih dobi i klasa, škola jedrenja i drugih oblika, kao bazu za natjecanja. To može dobiti i velike razmjere na međunarodnom planu. Pun grad jedriličara, trenera, njihovih obitelji… Cijelu godinu pun. Na koncu, Zadar ima Pomorsku školu, ima i Odjel za pomorstvo na Sveučilištu, svakako tu treba dati mjesto i obrazovanju i znanosti.
Pune ruke posla, pune blagajne
Što je s rekreativnim jedrenjem?
– Ne jednom pitali su me jedriličari iz Danske, Njemačke, Skandinavije… kad bi mogli doći, dovesti brod i opremu, držati ih u Zadru i koristiti nekoliko puta godišnje. Tu nastupa povezanost s gospodarstvom. Turizam i ugostiteljstvo, promet, proizvodnja i prodaja hrane i pića, uslužna djelatnost poput čuvanja i servisiranja brodova i opreme i puno toga. Pune ruke posla mnogima, pune blagajne. Od onih koji se bave turizmom i ugostiteljstvom preko onih što bi mogli prodavati pomidore i kukumare, do različitih struka, mehaničarskih, plastičarskih, jedrarskih, užarskih… Ne zaboravimo ono što je veoma, veoma bitno – rekreativni jedriličari iz Europe i svijeta visoke su platežne moći.
Uz jedriličare, Fantela u Uvali Bregdeti vidi još i veslače – poput naših iz VK Jadrana, pa kajakaše – vidi jahače na valovima, podvodne aktivnosti…
– Tko god je mogao od ovakvih ili sličnih prostora napravio je središte za različite aktivnosti povezanih s morem ujedno uklopivši kulturu i druge djelatnosti. Komunalni vezovi svakako bi trebali ostati. Oni daju raznolikost, a domaćim ljudima omogućuju kontinuitet njegovanja tzv. kulture maloga broda. Struka će sukladno svim uvjetima odrediti pozicije za svakoga, to nije problem. Mnoge stare luke redefinirane su, obogaćene novim sadržajima, mjesta ima i za muzeje, galerije i druge sadržaje izvan sporta i rekreacije. Takva mjesta u Europi i u svijetu žive od 0 do 24.
Sad je jasnije zašto bi Bregdeti otjelotvoren po Fantelinoj ideji gradu donio balans.
– Imamo na zapadu Dogušovu marinu, pa Vitrenjak s JK Uskok, pa Uvalu Maestral i onda u srcu grada Tankerkomercovu marinu s izgledima da se i dalje ide prema zapadu, Kožinu, Petrčanima. Na istoku bi Bregdeti donio ravnotežu i bio i svojevrsna poveznica s Marinom Dalmacija Bibinje/Sukošan i dalje prema Biogradu. To bi bilo nekoliko desetaka kilometara izvrsno osmišljenoga prostora koji bi s javnim sadržajima donio i mogućnost intenzivnog zapošljavanja. Spojili bismo se, napokon, s morem na istinski način, postali jedno.
Grad Zadar, usput rečeno, ima 312 kilometara obalne crte, a u dokumentu Izmjena i dopuna Prostornog plana ističe se i kako se (…) ‘nameće potreba uređenja kompletnog obalnog pojasa koji bi trebao biti javni prostor od osobitog značaja u sklopu svih naselja Grada Zadra.’ Fantela posve opravdanim smatra da bi Zadar na uzgonu sportskih jedriličarskih dostignuća trebao osmisliti strategiju ‘spajanja s morem’, kako je to nazvao.
– Imamo višestruke olimpijce iz Uskoka, Petra Cupaća i Pavla Kostova, te iz istoga kluba olimpijke Eniju Ninčević i Romanu Župan. Imamo Šimu Fantelu i Igora Marenića iz JK Sv. Krševan, olimpijske pobjednike, svjetske prvake… Imamo niz mladih, darovitih jedriličara i Zadar je na svjetskoj karti utisnuo značajan pečat. Ta sportska postignuća treba i cijeniti i na pravi način koristiti za budućnost, ne samo jedrenja. U Zadar možemo i na temelju tih rezultata i plasmana privući i duže zadržati mnoge i mnoge. Imamo puno toga, možemo imati još i više, a ne vječno ostati u dominantnoj ponudi kupališnoga turizma.
Kvalitetne ideje pretočene u konkretan projekt, a Zadar ima potencijal u ljudima koji to i znaju i mogu napraviti, naći će put i do europskih fondova.
– U realizaciju ideje o Uvali Bregdeti treba uključiti sve koji imaju nešto relevantno reći o tomu, sve koji će pridonijeti na bilo koji način. Imamo kao lokalna zajednica mogućnost složiti projekt tako da bude moguće ‘povući’ novac iz europskih fondova. Takvi i slični projekti, ako su kvalitetno i osmišljeni i predstavljeni, bivaju i podržani i novcem potpomognuti.