17 °C
Online izdanje
Nedjelja, 25.lipnja 2017.
Vi ste ovdje:  Home » Prilozi » Plodovi
RSS feed
Današnji broj
Plodovi
Povratak
Afričke sorte prirodile na Oblicama
Piše: Nedjeljko Jusup

Svaki ginekolog može pomoći ženi da rodi, a dr. Ivica Vlatković pomaže i svojim maslinama. Kako, uvjerili smo se u njegovim maslinicima u Novigradu na lokaciji Istočne njive gdje je od ukupno 500 maslina njih 300 došlo na puni rod i sve su obilato rodile. Može se reći i prirodile, toliko da su grane savijene do zemlje.

Pod težinom ploda neke su i popucale pa ih je povezao samoljepljivom trakom.

Idealna podloga

- Na 300 stabala bit će nekoliko  tisuća  kila maslina, kaže dr. Vlatković.

Ovako, više ili manje, rode svake godine. Sve rađaju redovito otkad je prije sedam godina na palice oblica počeo nacjepljivati druge, različite i za naše prilike egzotične sorte kao što su na primjer Maroco picholine, Chamlal, Ascolana, Corno di ardito, Nocelara del belice, Nocelara  mesinese, Coratina, Carolea...

- Shvatio sam da je promjenom klime i toplim zimama rodnost oblice sve slabija. Ponajprije zbog slabe diferencijacije pupova i osjetljivosti na bolest lista masline znane  kao  paunovo oko, dijagnosticira dr. Vlatković. No, oblica je, ističe,  zahvalna sorta kao podloga jer, za razliku od introduciranih sorti, bolje podnosi sušna ljeta. Makar on ima i sustav orošavanja što se, vidjeti ćemo kasnije,  idealno uklopilo u cijelu priču.

Promatrajući svaku pojedinu sortu i njihove reakcije kad su nacjepljene na oblice, Vlatković se uvjerio da oblica opravdava povjerenje, da je zahvalna kao podloga. Afričke sorte Shamall i Maroco pisholine posebno su pokazale izvanrednu i ujednačenu rodnost te izostanak izmjenične rodnosti. Znači, rađaju svake godine.

Orošavanje i umjerena rezidba

Gledajući koliko su ponijele, nacijepljene na oblicu, čovjek se mora upitati što to ovdje toliko godi afričkim sortama da uspjevaju jednako ili još bolje nego u Maroku, Alžiru ili Tunisu?!

-Proučavajući sorte maslina shvatio sam da afričke sorte kod nas dolaze u povoljnije klimatske uvjete za bolju diferencijaciju pupa. Uz to manje su osjetljive na oboljenje od paunovog oka. Zbog toga je sustav orošavanja kojeg primjenjujem preko krošnje pomogao da izbjegnem izmjeničnu rodnost i nakon godina u kojima masline dobro rode, otkriva Vlatković i dodaje:

- Afričke,  nisu bujne pa su zahvalne i za umjerenu rezidbu. Kod mene nema drastične rezidbe jer nema ni potrebe.

Zašto?

Zbog sustava orošavanja. Maslina je kultura  aridne, suhe klime i ona  traži vlažnost, a ne mokrinu. Ona je  razvila sposobnost brze apsorbcije vlage preko lista. Na taj  način stalno bez kiše žive i rađaju sve afričke masline. One zbog  visokih razlika dnevnih i noćnih temperatura upijaju samo kondenziranu vlagu iz zraka i žive i rađaju zahvaljujući njoj, odgovorio je dr. Vlatković, a potom je pojasnio funkcioniranje sustava. - Pokreće ga pumpa protoka  150/litara u minuti iz spremnika i puni zatvoreni  sustav  najprije u  cijev od jedan cola,  a onda od te  cijevi u svaki  drugi  međured  maslinika cijev od okitena promjera 16  mm. Od okitena lateralno na svaku treću maslinu ide špaget pa na vrh masline gdje sam montirao dizne koje izdrže pritisak do pet bara i na  taj način stvaraju rosu prskajući krošnje masline u krugu do 15 metara.

 -Ovim sustavom deset puta je manja  potrošnja  vode  po jednom stablu  od bilo kojeg navodnjavanja, kaže Vlatković.  Postigao sam nemjerljivo veći  učinak na  redovitu rodnost maslina, tj. izostanak  alternativnosti  rađanja uz  manje  bujanje  trave ispod  maslina negoli kad sam  navodnjavao. Maslina  lakše podnosi stres deficita  vodom jer ne podiže  žile sisavice prema površini kao kod navodnjavanja. Kod  navodnjavanja  masline učinite ovisne o  redovitosti  zalijevanja i  one  u jednom preskakanju zalijevanja dožive  stres  što rezultira  opadanjem ili  sušenjem ploda, dodaje Vlatković.

Njegov sustav je automatiziran preko tajmera  što  omogućava orošavanje  noću, kada se maslina  hladi. Preko  sustava orošavanja može se provoditi automatska folijarna prehrana, zaštita od insekata, požara, mraza... Ne treba  kupovati  atomizere, pumpe, njihovo servisiranje, zaštitna odijela, maske, naočale  a sve to dosta  košta.

Grmolike vaze i prstenovane grane

-Treba uz minimalna ulaganja postići optimalne učinke, kaže ovaj uspješni liječnik i maslinar.

Zahvaljujući orošavanju tijekom vrućih i sušnih ljetnih mjeseci, njegove masline uz dobar nosivi rod daju dobre izbojke i za rod iduće godine. Otkriva i da isključivo u berbi skida prstenovane grane oslobađajući sredinu krošnje za svjetlo i strujanje zraka. - Skidam također jako povinute grane koje su se spustile do zemlje, govori dr. Vlatković.

On u svojim maslinicima njeguje neku vrst grmolike vaze. Taj uzgojni oblik je u njegovim maslinicima najzastupljeniji i zbog jakih vjetrova, posebno bure.

Dok hodamo po masliniku  Vlatković pokazuje primjere gdje je preostala grana orkule puno slabije rodila od Shamalla koji je na nju nacijepljen. Prava je atrakcija vidjeti Ascolane tenere koje su nacijepljene na oblice. Izgledaju kao male jabuke.

Zanimljiva je i priča kako je došao do sadnice marokanskog Chamlala.

Chamlal doputovao s Titom

A, kako?! Lipo! Dobio sam je iz Kaštela, gdje postoji jedno matično stablo u Institutu za jadranske kulture , zahvaljujući inženjeru Frani Strikiću. Priča se događala još za vrijeme bivše Jugoslavije kad je jedan od tadašnjih agronoma putovao s Titom u Maroko i tamo vidio svjetsku kolekciju maslina pa je nabavljao i donosio i one masline koje su kod nas došle iz nesvrstanih zemalja. Jedna od njih je i Chamlal, otkriva dr. Vlatković i uz karakterističan osmijeh nastavlja: - Čitajući o vrijednostima tih novih maslina shvatio sam da su najzastupljenije u zemljama Magreba i da su dobre uljarice. Vjerojatno sežu u daleku prošlost feničanskog puta širenja maslina po Sredozemlju, predmijeva Dr. Vlatković.

Čitatelje će zanimati i kako uspoređuje život čovjeka i masline:

-Osobno mislim da maslina ima velike sličnosti sa ljudskim reakcijama na bolesti i stresove samo što su njeni mehanizmi i reakcije sporije. Zato može izdražati tisuće godina, a čovjek niti sto. Tužno je kad sadite masline što ne možete skupa odrasti, proživjeti život i dočekati starost. Zato je ona plemenita i posebna što može svojom dugovječnošću ispratiti naraštaje. Ali, uvijek je najvažniji kod toga čovjek koji joj je udahnio život i pomogao joj da se digne. Sve kasnije je njezina životna rutina, smatra dr. Vlatković.

Nacijepljivanje, orošavanje..Što je još bitno za redovitu rodnost?

Tajna redovite rodnosti

Prvo, ne pretjerivati u ničemu. Svake godine dati dobru osnovnu gnojidbu u jesen nakon berbe. Ja svake godine dajem stajski gnoj uz mineralnu nadoknadu makro i mikro  elemenata: fosfora, magnezija i željeza.

Dvije karijole stajskog ovčjeg gnoja i dvije šake mikro i makro elemenata. Rastresem oko masline. Ne zakopavam gnoj. Nakon pet godina podizanja  masline ne okopavam. Samo kosim travu. Malčiram, otkriva dr. Vlatković.

U proljeće tek u travnju mjesecu  kada  mine  opasnost  od kasnog  proljetnog  mraza, radim korektivnu, umjerenu rezidbu bacajući posušene grančice i one koje smetaju , a  tada i prstenujem grane   koje  ću  skidati  u  berbi. To  su  sve  one   grane   koje   mi  remete  razvoj  krošnje. Ukoliko ostaju neke koje sam trebao baciti nije problem  imam  orošavanje  a  maslina  sve to otrpi. Vodom se sve nadoknadi. Voda je po mom mišljenju ključna u svim maslinicima i to ne samo za održavanje roda u postojećoj godini već osiguranju rodnosti u idućoj godini. Ukoliko maslinik nema vode treba izvršiti folijarnu prihranu (gnojidba  preko  lista)  polivajući  krošnju  više puta tijekom ljetnih mjeseci.

Znanost je rekla svoje. Da bi maslina dala 1 kg suhe tvari novog prirasta treba  joj se dati 400 do 450 litara vode u ljetnom periodu. Ovisno o sortama. Bujnima kao što su leccino, pendolino i sve introducirane sorte, treba više vode.

Uz navodnjavanje ključno je i - kako izbjeći bolest?!

Učinkovito protiv bolesti i štetnika

Paunovo oko kao najraširenija bolest lista masline sve je veći problem u toplim zimama.

Problem njezinog nastanka je vječita zimska vlažnost, zbog dugih zimskih magli,često obilnih i  dugih kiša, na što je oblica posebno osjetljiva. Zato je važno njegovati sorte koje su manje osjetljive na paunovo oko, kao lastovka, piculja, kao  i većina  introduciranih  sorata. Strane sorte su dobro otporne na paunovo oko.

Po mom  mišljenju prevelika upotreba dušika utjerava masline u bolest, smanjuje im otpornost, a pojačava bujnost krošnje. Trebalo  bi analizirati list masline da se vidi da li određenim stablima nešto nedostaje, analizu je moguće izvršiti na institutima u Poreču i Splitu te na Agronomskom fakulteteu  Sveučilištu u Zagrebu, a odnedavna  i u Zadru.

Kako protiv štetnika?

Tri su ključna: svrdlaš, maslinov moljac i maslinova muha. Sva tri štetnika su u domeni kontrole promatračkih mjesta savjetodavnih službi po županijama. Treba pratiti njihove obavijesti i tretirati po preporuci struke. Ja bih pohvalio cijelu našu savjetodavnu  službu. Agronom Ivan Šimičević je na vrijeme  sve  signalizirao. Tko  slušao  i čitao obavjesti te  postupao  po  savjetima  nije  pogrešio.! Mnogi nisu reagirali pa zbog toga nastaju problemi. Nema smisla prskati kad je muha već štetu napravila. Treba poštivati rokove karence.

No, kao što rekoh, prevencija je ključna.

Muha, lenticele, berba i prerada

Maslinova muha u pravilu napada krupne sorte i to je još jedna mana oblice.

Postoje sorte koje imaju izražene lenticele - točkice na plodu masline preko kojih plod otpušta plinove koji imaju repelentski učinak na štetnike. Odbija ih. Imam domaću maslinu kojoj ni ja ne znam ime. Rana sorta. Slična je oblici, ali za razliku od oblice puna je lenticela i evidentno je da je muha izbjegava.

Pitam dr. Vlatkovića kako komentira ovogodišnju, nikad raniju berba maslina u zadarskoj regiji pa i cijeloj Dalmaciji?!

- U  našem  arealu najbolje je  početi  brati od 18. listopada, tj. od Sv. Luke pa nadalje. Tako ću i ja, čekam samo da izvrimeni, odgovara dr. Ivica Vlatković.

Berba je posebno značajna u vegetativnoj godini svakog maslinara. Ivica stolne sorte planira brati ručno jer se ti plodovi zbog krupnoće lako oštete  ukoliko  ih  berete  strojno. Kasnije ovisno o dozrijevanju sorti kombinirat će, kaže, strojnu i ručnu berbu na uljaricama koje imaju manje plodove.

- Prve berem leccino, pendolino i caroleu, a kasnije coratinu, pishuolen, shamall i tako redom. Što uberem prerađujem isti dan da sačuvam kvalitetu i svježinu ulja. Pretačem nakon 15 do 20 dana i punim boce. Važno je izbjeći berbu po kiši ili barem dva dana da bude suho vrijeme da pasta ne bude vodenasta jer  se tada lako  otapaju  biofenoli  u  njoj  i  nestaju. Njihovim  gubitkom  gubimo   sve  ono  što  čuva  ulje  od   kvarenja, ali  i čuvare  našeg  zdravlja. S  druge  strane dobiju se manji radmani, pojašnjava dr. Ivica Vlatković.

Imat će, hvala Bogu, što brati. Plodovi su zdravi, ulje će biti bog bogova. A o afričkim sortama u našim maslinicima na koncu zaključuje: - Kod nas su afričke sorte pokazale da imaju sjajnu budućnost ako su nacijepljene na oblicu, barem po mom iskustvu. Ja ću ih sve više njegovati jer jedan je život maslinara, a njegovo vrijeme ograničeno. Zato i jeste cilj svakog maslinara imati redovitu rodnost.

 

Sadnice Chamlala i Barnea veličine kubanske cigare!

Na upit kako je, uz tuniski Chamlal, nabavio i rijetku izraelsku sortu Barneu, dr. Vlatković je ispričao gotovo nevjerojatnu priču:

E-mailom me kontaktirao jedan naš Dalmatinac iz Pelješca koji živi u Francuskoj u blizini Marseja. Pročitao je moj članak o oblici gdje sam naveo da zbog klimatskih promjena ona gubi značenje u odnosu na ostale sorte. Budući je zainteresiran za sadnju autohtonih sorata na Pelješcu sugerirao sam mu sadnju levantinke i lastovke koje su po meni naše najbolje sorte. Poslao mi je katalog rasadnika u blizini Marseja čiji vlasnik u 88. godini života posjeduje gotovo sve važne svjetske sorte maslina uključujući i naše.

Čovjek se strasno cijeli život bavi rasadničarstvom. Poželio sam da mi donese izraelski Barneu i tuniski Chamlal. Donio mi je obje sadnice umotane i prozirnu najlonsku foliju veličine Kubanske cigare. Upitao sam ga:

-Što je to?

-Jednogodišnje sadnice  koje  si tražio! Kad sam odmotao Barneu imao sam što vidjeti. Mini sadnicu s čuperkom od deset listića masline i na njima već 7 plodića.

Vjerujem da će Barnea biti jednako uspješna kao i afričke sorte. Drago mi je zbog te sorte što je stigla iz Francuske u moj Novigrad. Posadio sam je iz simboličkog razloga u čast njezinog tvorca velikog izraelskog znanstvenika Shimona Livija koji je preminuo ove godine.

 

Bolje u maslinicima nego u kokcarnicama

Na upit što bi odgovorio onima koji tvrde da na svoje masline troši novac koji zaradi u svojoj ginekološkoj ordinaciji, dr. Ivica Vlatković, kaže:

- Netko  voli trošiti novac i vrijeme u kladionicama i  kockarnicama, netko u kafićima  a ja u svojim maslinicima. Mnogi  kad bi zbrojili  godine,  potrošeni novac  i vrijeme provedeno u kladionicama, u kockarnicama  i kafićima mogli su  napraviti slično ili isto  što i ja .

*Razmišljate li o agroturizmu. Imate ime, šampionska ulja... Što još nedostaje da biste počeli zarađivati i kao maslinar?

Moja obitelj  mi je bila  uvijek oslonac  za sve  što  sam  radio vezano za struku kao i za maslinarstvo. Temelji  za agroturizam postoje pa ćemo vidjeti. Španjolska ulja kao i sva  uvozna i domaća  maslinova  ulja trebaju  strože kontrole na policama supermarketa. Jedno je  postići kvalitetu i staviti je u bocu a sasvim nešto drugo  održati je u njoj. Ulja se naprosto ne čuvaju pravilno na stabilnoj  temperaturi od 18 stupnjeva Celzijevih.

Ja  postižem dobru cijenu za svoja ulja. Tek kada  sve masline  stanu  na puni rod moći ću  više zarađivati kao maslinar. To će otprilike biti,  ako  zdravlje posluži, u mirovini a  tada je u pravilu  i najpotrebnije.

*Jeste li u maslinarstvu našli nešto što nitko ne može platiti. Što?

-  Svoje zdravlje i zdravlje svoje obitelji u konzumaciji  našeg ulja. Uz neposredan fizički rad i psihički odmor u prirodi  u pauzama mog liječničkog posla korisno utrošeno  vrijeme i mnoga priznanja za kvalitetu maslinova ulja.

Trenutno nema komentara

Komentiranje više nije dostupno
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr