Uzelac zaustavio Hebrangov zakon o grobovima komunističkih žrtava

Rehabilitacija žrtava komunističkih zločina naša je obveza, a obilježavanje njihovih grobova je naš dug prema prošlosti i zalog za budućnost”, upozorava se u ovom dokumentu
Skoro godinu dana nakon što su HDZ i HSS predložili donošenje zakona na temelju kojeg bi se moglo uređivati grobove poslijeratnih žrtava komunističkih zločina, taj je dokument još uvijek samo točka dnevnog reda svake saborske sjednice. Razlog je izostanak mišljenja Vlade bez čijeg očitovanja zastupnici ne mogu raspravljati ni o jednom prijedlogu. Prvo, neslužbeno doznajemo, Vlada nije željela dati mišljenje o prijedlogu zakona o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata jer on predviđa izdvajanje određenih proračunskih sredstava, a u Banskim dvorima procjenjeno je da to ne bi bilo primjereno u vrijeme štednje na svim razinama. Sada je, međutim, premijerka Jadranka Kosor dala zeleno svijetlo, ali je zakonski prijedlog što ga je izradio Andrija Hebrang, barem privremeno zaustavio potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac. Da bi zakon dobio pozitivno mišljenje Vlade prethodno ga mora odobriti Koordinacija za društvene djelatnosti koju vodi Uzelac, međutim potpredsjednik Vlade još nije uvrstio u dnevni red Hebranogov zakon.
– Nismo ga još imali na dnevnom redu zato što je ta tema puno ozbiljnija nego se činilo onima koji su taj prijedlog doveli do moje koordinacije. Nije riječ o tome da želim odbiti zakon, tražim samo puno ozbiljniju raspravu prije nego koordinacija da mišljenje, pojasnio nam je potpredsjednik Uzelac. O detaljima iz zakona oko kojih traži ozbiljniju raspravu Uzelac će, kako kaže, govoriti tek nakon temeljite rasprave što je traži. Ponavlja da on nije protiv zakon koji će “osigurati da svaki poginuli ili ubijeni ima grob”.
U obrazloženju svojeg prijedloga Hebrang je zapisao da su na teritoriju Hrvatske nakon 9. svibnja 1945. godine “dogodila masovna ubojstva političkih protivnika, velikog broja civila, među kojima je bilo razvojačenih vojnika, žena, staraca i djece, bez suđenja ili u montiranim procesima bez prava na obranu, samo zato jer su drukčije mislili i osjećali”. “Sve žrtve ubijene pod takvim okolnostima su nevine i zaslužuju puno poštovanje. Grobovi vojnika antinacističke koalicije opravdano su doživjeli dostojanstven i civiliziran odnos. Ali, svaka žrtva zaslužuje civilizirani odnos, dužno poštivanje i ne smije pasti u zaborav. Odnos prema žrtvi odraz je civilizacijske tekovine suvremenog društva. Rehabilitacija žrtava komunističkih zločina naša je obveza, a obilježavanje njihovih grobova je naš dug prema prošlosti i zalog za budućnost”, upozorava se u ovom dokumentu. U prilog potrebi odavanje počasti i žrtvama komunističkog režima navodi se činjenica da je Sabor prihvatio Europsku deklaraciju o osudi komunističkih zločina, a 30. lipnja 2006. godine donio i Deklaraciju o osudi komunističkih zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990. godine”. Zakonom je predviđeno osnivanje posebnog Ureda koji bi se bavio obilježavanjem i održavanjem grobova žrtava komunističkih zločina, a bio bi i svojevrsni nasljednik kontroverzne Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Drugoga svjetskog rata, što ju je vodio Vice Vukojević. Ta je komisija ukinuta 2002. godine nakon čega je, stoji u prijedlogu zakona, nastala praznina. Inače, glavni krivac za poslijeratne pokolje, navodi se, je Josip Broz Tito čije se riječi iz govora u Ljubljani u svibnju 1945. “likvidirali smo dvjesto tisuća bandita, a još toliko smo ih zarobili”, citiraju u predloženom zakonu.