Zadar se konačno upisuje na Listu svjetske kulturne baštine UNESCO- a!

Na 41. zasjedanju Odbora svjetske baštine (World Heritage Committee) Zadar će biti upisan na Listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a, uz još jedan šibenski upis! Upisat će se “Venetian Works of Defence between 15th and 17th centuries: Stato da Terra – western Stato da Mar, Croatia, Italy, Montenegro”, dakle “Obrambeni radovi Venecije od 15. do 17. stoljeća – Kopneni posjedi (zemlje-teritoriji) – zapadni Morski posjedi (zemlje-teritoriji) – Italija, Crna Gora i Hrvatska”. Upis uključuje: utvrđeni grad Bergamo, utvrđeni grad Peschiera del Garda i gradske zidine Palmanove (Italija), obrambeni sustav Zadra i utvrdu sv. Nikole u Šibensko-kninskoj županiji ( Hrvatska) te grad Kotor (Crna Gora).
Preporuka ICOMOS-a je da naziv ostane kako je i nominiran, ali da se odnosi na 16. i 17. (isključivši 15.) stoljeće.
Slaviti ne možemo sada, već negdje između 2. i 12. srpnja 2017. kada iz Krakowa stigne potvrda ove najave. Ono što smo kao vijest dobili, kada je objavljena u profesionalnim krugovima uključenih aktera, je da je ICOMOS, kao savjetodavno tijelo koje provjerava nominacije za UNESCO i daje prijedloge za upis, doradu ili odbijenicu, predložio nominaciju u kojoj su i Zadar i Šibenik – za upis na Listu svjetske baštine, bez ikakvih ograda! Ipak treba kazati da cjelokupni prošireni upis nije prihvaćen, ali to se ne odnosi na Zadar i Šibenik. Naime, nominacija je, posebno kod proširenja lani, obuhvaćala, osim navedenih gradova, i dio tada rađenih utvrda same Venecije, potom Korčulu i Hvar (opet iste obrambene radove) te Ulcinj i Herceg Novi, a što sada nije uvršteno.
Što će biti pred UNESCO-om?
Uz niz drugih točaka o kojima će UNESCO-ov Odbor svjetske baštine raspravljati u Krakowu, na nama najzanimljivijoj – kandidiranim fenomenima za upis na Listu svjetske baštine – raspravljat će se o 35 nominacija. Od njih se 24 prvi put pojavljuju pred odborom, šest se razmatra nakon prethodno zatraženih preinaka, a pet je bilo odbijeno, tj. predstavljano i na prethodnim zasjedanjima. Inače ICOMOS, odnosno IUCN – savjetodavna tijela koja provjeravaju nominacije (jedno za kulturnu baštinu, a drugo za prirodnu baštinu) i daju preporuke za upis, smatraju da 12 od predloženih nominacija treba biti upisano na listu, a tri trebaju dodatna obrazloženja. U međuvremenu četiri su nominacije povučene od strane predlagača.
Prva su na listi prirodna dobra. Poredano abecedom prvo je “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe”. Zatraženo je proširenje upisa od strane Albanije, Austrije, Belgije, Bugarske, Hrvatske, Italije, Rumunjske, Slovenije, Španjolske i Ukrajine (do sada upisane takve šume priznate su Ukrajini, Slovačkoj i Njemačkoj). Oznaka D, Recommended for deferral (Preporučeno za odgodu), znači da vjerojatno neće biti upisane na ovom zasjedanju. Međutim iz obrazloženja se vidi da će ovo gotovo sigurno proći uz dorade do nekog drugog zasjedanja. Hrvatska je kandidirala praiskonske bukove šume na četiri lokacije na Velebitu, od kojih dvije u NP Paklenica. Iako smo gotovo sigurni da će do tog doći ipak ovog puta nećemo odjednom dobiti čak dva upisa pod UNESCO u ovoj županiji koja ih tako dugo čeka. Sasvim precizno nominacijski proces tiče se prvenstveno Zadra u kojem je gotovo 10 godina. Zadar je “izvozan” s onom svojom izvornom nominacijom “Episkopalni kompleks s ostacima rimskog foruma”, pa i kasnijim doradama i preinakama, ali u UNESCO za kojim se toliko dugo stremilo konačno ulazimo s drugom i multinacionalnom nominacijom. Za bukove šume, 1.220 hektara bukove šume na području Sjevernog Velebita (čuveni »Hajdučki i Rožanski kukovi«) i 2.013 hektara šume na lokacijama Suva draga-Klimenta i Oglavinovac-Javornik u nacionalnom parku Paklenica, gotovo je sigurno da u sljedećim “rundama” ulaze pod UNESCO.
Što kaže ICOMOS?
Pod kulturna dobra stremi upisu i na dnevnom je redu Odbora svjetske baštine UNESCO-a najavljen zahtjev Hrvatske, Italije i Crne Gore označen kao “Venecijski radovi na utvrđivanju između 15. i 17. stoljeća”.
Oznaka: I Recommended for inscription – Predloženo za upis!
Opis: upis “Obrambenih radova Venecije…”, imenom šest od 15 nominiranih sastavnica obuhvaća gradove koje smo naveli među kojima i Zadar i Šibenik.
Usvaja se sljedeća Izjava o izuzetnoj općoj vrijednosti:
Šest usvojenih lokacija proteže se na više od 1.000 km od Lombardije do istočne obale Jadrana. Zajedno predstavljaju obrambene radove Serenissime između 16. i 17. stoljeća, najznačajniji period duge povijesti Republike Venecije i predstavlja nacrte, adaptacije i izvedbe obrambenog sustava nazvanog “alla moderna,” a kasnije raširenog diljem Europe jer uvođenje baruta dovelo je do značajnih smjena u vojnim tehnikama i arhitekturi koje se odražavaju u dizajnu utvrda. Venecija organizira ove radove u kopnenim posjedima (Stato da Terra) za zaštitu od europskih sila na sjeverozapadu, kao i morskim posjedima (Stato da Mar) za zaštitu posjeda u Jadranskom moru i Levantu da bi održala i razvijala svoju moć u trgovini između Istoka i Zapada.
Slijede opisi univerzalne vrijednosti i iznimnosti očuvanih objekata koji ispunjavaju kriterije za upis na listu, uz opise posebno sustava bastiona koji zamjenjuju zidine tijekom renesanse. Primjećena je i iznimna vizualna kvaliteta ovih objekata i gradova očuvana do danas. Spominju se i vidljive naznake prethodnih, kao i kasnijih utvrđenja, koja je moguće predstaviti na ovim zidinama, a što u Zadru svjedočimo i kroz projekt Hera.
Za utjehu onih koji za sad nisu upisani u obrazloženju se navodi – potencijal za proširenje upisa na druge lokalitete. Štoviše sam Herceg Novi gotovo se upućuje na dopune za upis na idućem zasjedanju.
Stanje očuvanosti i preporuke
Stanje očuvanosti generalno se ocjenjuje dobrim, iako se navode neke rane i ranjivosti, pa i vezane uz turizam… Vrlo je značajno što se navodi: “Iako se neke daljnje ekspanzije (proširenja) mogu provesti u tampon zoni (buffer zones), posebno za komponente u Zadru i Kotoru, granice šest komponenti su prikladne.” Gotovo se sugerira da bi ovaj upis kada je Zadar u pitanju, osim bedema, tj. fortifikacijskog sustava, obuhvaćao cijelu povijesnu jezgru kao dodirnu zonu.
Konstatirane su povijesne mijene i ugroze na zdanjima od vremena Napoleona, Austrije i Otomanskog Carstva pa i ratova u 20. stoljeću. Briga i zaštita ovih objekata postoji i provodi se u svim zemljama i svim lokalitetima na nacionalnoj razini. Konkretno, za Hrvatsku stoji da su zaštićene kao kulturno dobro i upisane u Registar kulturnih dobara, a štite ih i lokalne mjere kada je u pitanju urbanizam.
Zadru se predlaže proširenje zaštite međuzone, odnosno dodirne zone (buffer zone) u svjetlu potencijalnih utjecaja okolnih razvojnih projekata. Sasvim direktno Zadar se upućuje na premještanje napadne parking zone na i oko samih bedema. Svi se upućuju na valorizaciju održivog turizma i izračun nosivih kapaciteta za to i za vrhunsko posjetiteljsko vizualno iskustvo. Svi se obvezuju do 1. prosinca 2019. podnijeti izvješće oko preporuka koje su dobili i postupanja po njima da bi se razmotrile na 44. zasjedanju 2020. godine.
U međuvremenu, osobno punog srca, volio bi vidjeti Zadar spreman za obilježiti i proslaviti ovaj trenutak tijekom srpnja!

 DOMIJAN: ZADOVOLJAN SAM I PONOSAN

Naravno da smo odmah nazvali Miljenka Domijana, legendarnog nam neimara ovog upisa i zadarskog i hrvatskog konzervatorstva.
– U petak je službeno izašlo, a bio sam iznenađen kada me oko 17.30 nazvala ministrica. Mislio sam da je opet riječ o “mistifikacijama”, kao prije oko Zadra, ali ispalo je da je podrška neupitna. Naravno i nazvao sam sve kolege koji su surađivali na projektu. U 21 navečer potvrđeno je i od ICOMOS-a službeno objavljeno. Podsjetio sam se i strepio zbog puno natezanja i nenaklonosti kod svojevremene nominacije Zadra, pa i zlonamjernosti pojedinaca. Istina je da je potvrda sužena na ovih šest dobara i da Korčula i Hvar nisu obuhvaćeni, pa ni Venecija, ali i s time mogu iznijeti zadovoljstvo. Dijelim radost ministrice kulture koja je, naravno u nasljeđu prethodnih ministara, glavni akter ovog, uz aktivnost i suglasnost svih sredina pa i Zadra. Dijelim sa svima to zadovoljstvo i ponos i radost. Prisjećam se pokušaja Zadra, za kojeg mislim da je to zaslužio i u onoj našoj izvornoj nominaciji i truda kroz gotovo deset godina. Imamo o sadašnjem upisu, odnosno sustavu fortifikacije opsežne radove posebno prof. Petriciolija. Također, Zadar je i kao cjelina zaštićen, a i sama odluka sugerira zaštitu i brigu oko dodirne zone što obuhvaća cijelu jezgru. Vjerujem da će se Zadar znati postaviti i zaštititi, kao i turistički maksimalno i održivo iskoristiti ovaj upis. Ne radi se o banalnoj stvari za turizam i bolju ponudu, jer posebno istočno odnosno azijsko tržište o čijoj sve većoj prisutnosti svjedočimo, uzima nerijetko popis UNESCO-a kao turistički vodič i slijedi ga.
No, trebamo staviti ogradu da je riječ o mišljenju i preporuci ICOMOS-a, a ne odluci koja će se donijeti tek u srpnju u Krakowu. Moram doduše reći da nikad do sad nije donijeta odluka suprotna u odnosu na preporuke ICOMOS-a, pa niti onda kada smo s dopunom za Zadar, nakon St. Petersburga trebali ući na listu, ali su savjetnici ICOMOS-a tendenciozno to srušili. Dakle, zadovoljan sam, sretan i ponosan!
Inače, upravo sam na putu za Zadar i dogovor za snimanje 2-3 minute sirovog materijala koji svaki od ovih šest sredina treba napraviti da bi se iz toga izmiksala minuta filma za prezentaciju na zasjedanju odbora u Krakowu. Tek nakon Krakowa sigurni smo i možemo slaviti.