17 °C
Online izdanje
Srijeda, 22.veljače 2017.
Vi ste ovdje:  Home » Prilozi » Plodovi
RSS feed
Današnji broj
Plodovi
Povratak
Nemamo nijedno zaštićeno vino
Piše: Ivan Stagličić
Foto: Adam VIDAS

Prema procjenama stručnjaka 2016. godina je bila naklonjena vinarima, berba je bila dobra, odnosi kiselina i šećera se ocjenjuju kao veoma dobri, a grožđe zdravo pa su sva očekivanja da će vina biti visoke kakvoće. Vrijedi također spomenuti i da proizvodnja grožđa raste te je lani porasla za 14 posto u odnosu na 2014. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj trenutačno ima 41.188 proizvođača vina, a pod vinogradima se nalazi 20.885,2 hektara zemljišta. Najzastupljenija sorta je graševina s 4589,9 hektara, a zatim plavac mali s 1697,3 te malvazija istarska s 1683,9 ha zemljišta. Najviše površine pod vinogradima je u Istarskoj županiji, 3025 ha, a slijedi Osječko-baranjska s 2490 ha. Zadarska županija sa svojih 1343 ha se tako nalazi na sedmom mjestu.

 Rekordna 2010.

Sukladno ovim podatcima, raste i proizvodnja vina, iako je prema evidenciji Hrvatske gospodarske komore u proteklom desetogodišnjem razdoblju još uvijek rekordna godina bila 2010. u kojoj je proizvedeno 1,433 tisuće hektolitara. Izvoz vina je također u blagom porastu te je lani porastao za 6 posto u odnosu na 2014. No, količine su još dosata nisko, a loš je i omjer uveženog i izveženog vina.

- Proizvodnja je oko 120 milijuna litara, a izvoz je oko 4 milijuna litara, a uvoz je 22 milijuna litara, što znači da je 20 posto potrošnje uvoz. Izvozimo uglavnom u Njemačku, milijun i pol litara, 500 tisuća litara Poljska, a zatim u susjedstvo, BiH i Crnu Goru, otkriva prof. dr. sc. Ante Kolega, koji također ističe da postoji dosta tržišta koja bi morali osvojiti.

- Najprije tržište EU, tu smo najkonkurtentniji, zatim nove potrošačke destinacije: Kina, Japan, Koreja, a zatim i zemlje s najviše Hrvata u iseljeništvu, SAD, Kanada, Australija, Njemačka. Dobar primjer za to je izvoz Toljanića žlahtine u Kaliforniju, kazao nam je prof. Kolega koji dodaje da su zemlje s visokom vinskom kulturom također zanimljiva područja za izvoz, budući da se tamo želi popuniti asortiman ponude vinima iz zemalja koje još nisu na vinskoj karti.

- Ono što je zanimljivo u izvozu su naše izvorne sorte, vina koja predstavljaju novost u razgranatoj svjetskoj ponudi vina. Vrhunska vina, čija potražnja raste, za razliku od kvalitetnih i stolnih kojima stagnira. Također i ekološka vina iz ekoloških vinograda, ovinjena, njegovana i čuvana na ekološki prihvatljiv način, za kojima isto raste potražnja. Još jedna kategorija su vina poznatih vinara i znamenitih vinogradara, drevnih vinogorja i glasovitih vinograda, koja imaju sve veću ponudu i potražnju. Također i vina vrhunskih svjetskih kultivara, udomaćena na kvalitetnim vinogradarskim položajima kojih Hrvatska ima u velikom broju. Zatim predikatna vina, kao što su ona dobivena iz prosušenih bobica, vina kasne berbe, vina ledene berbe, biserna vina i prirodni pjenušci, likerska vina i slično, kaže dr. sc. Kolega i ističe da ova nabrojena vina nemaju konkurenciju u Europi, a zbog izvrsnih agroekoloških mogućnosti, Hrvatska može s takvim posebnim, vrhunskim vinima dobro konkurirati na posebnim tržnim odsječcima europskog i svjetskog tržišta.

Prema mišljenju prof. Dr. sc. Ante Kolege posebnu pozornost bi valjalo posvetiti i tzv „tihom izvozu" koji se obavlja preko turizma, što se posebice odnosi i na vina s područja Zadarske županije.

 Lokalno, regionalno i nacionalno

- To znači da svaki apartman, svaki hotel, svaka naša smještajna jedinica, mora ponuditi tri naša hrvatska vina: jedno iz lokalne proizvodnje i ponude, jedno županijsko ili regionalno i jedno nacionalno vino. I ovo treba ponuditi kao gostoprimstvo, naglašava prof. Kolega, koji se osvrnuo i na nedostatke vinske izvozne politike, koji pogađaju i vinare Zadarske županije.

- Imamo individualni nastup. Takav je nastup i zadarskih vinara. Previše individualni, a premalo skupni nastup. Nemamo zadružni nastup na vinskim sajmovima. Tu treba učiniti više i to Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo poljodjelstva i Ministarstvo turizma, a također i hrvatska Vlada te vinske udruge. To je glavni nedostatak u izvozu naših vina. Trebala bi biti jača promocija i promidžba hrvatskih vina sa zajedničkim nastupom i zajedničkom znamkom. Označiti ih da bi bila prepoznatljiva., jer ona danas nisu prepoznatljiva na europskom i svjetskom tržištu. A to je kao da ne postoje. Mora postojati znak, znamka hrvatskih vina, naglasio je prof. dr. sc. Kolega, posebno istaknuvši:

- Imamo petnaest zaštićenih proizvoda u EU, a među njima nije niti jedno vino! Ni u jednoj kategoriji zaštite, a to je ono što je ono bitno za izvoz. Tu izvoz počinje.

 Šibenska županija ispred Zadarske

Još jedan način prodaje kojim se može ojačati izvoz je i prodaja preko interneta, na kojem već određeno vrijeme postoji profilirano svjetsko vinsko tržište. Na njemu sve više konkuriraju i hrvatska vina, kako na stranicama namijenjenim više europskom, ili onima namijenjenim američkom i australskom tržištu, iako su na ovom potonjem najbolje zastupljena žestoka alkoholna pića i likeri, kako Maraske tako i Badela. Na on-line prodajama engleskog i njemačkog govornog područja, dobro su zastupljena vina kako iz kontinentalne Hrvatske tako i priobalja, ali ne toliko s područja Zadarske županije, dok su proizvođači iz susjedne Šibenko-kninske puno češći. Dobro je pokrivena kompletna vinska linija Badel Korlat, ali i proizvodnja vinarije G&J, vlasnika Đina Matulića koja svoju prodaju za inozemstvo obavlja isključivo putem interneta.

-Proizvodnjom vina se bavimo od 2009. godine i proizvodimo ukupno 6.000 butelja crvenog vina „ Tvoja krv i moja „ koje je kupaža cabernet sauvignona i merlota u recipročnom omjeru. Ne posjedujemo vlastite vinograde već otkupljujemo sirovinu - grožđe od vinogradara iz područja Zadarske županije. Prijem vina na domaćem i stranom tržištu je više nego dobar i jedini stvarni problem s obzirom na potražnju vina je količina proizvodnje koja je u stalnom rastu, kazala nam je Jadranka Svaguša.

Treba naglasiti i da je prodaja putem interneta dobar nastavak onog „tihog izvoza" putem turistučke ponude. Mnogi gosti žele i preko godine piti vino koje im se svidjelo na odmoru, a to mogu ostvariti on-line narudžbom, pogotovo ako je riječ o vinima malih vinarija kojih nema u ponudi trgovina. Već i danas se mogu naći upravo takvi upiti koje postavljaju zainteresirani kupci na različitim specijaliziranim vinskim forumima.

Trenutno nema komentara

Komentiranje više nije dostupno
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr