U Biograd će doći 30 proučavatelja glagoljaške tradicije

Impozantni Međunarodni znanstveni skup o glagoljici održat će se 12. svibnja u hotelu Adria u Biogradu na Moru i 13. svibnja na Sveučilištu u Zadru. Tim značajnim povodom u biogradskoj Gradskoj vijećnici održan je radni sastanak Organizacijskog odbora.
– Na znanstvenom skupu okupit će preko 30 predavača, probrana ekipa stručnjaka, znanstvenika, istraživača i proučavatelja glagoljske tradicije iz Hrvatske, Rusije, Slovenije, Italije i Japana, kazao je Božo Došen, predsjednik Organizacijskog odbora, dodajući kako su se svi izlagači rado odazvali, te im se na tome ovim putem zahvaljuje.
Organizatori su Grad Biograd na Moru i Sveučilište u Zadru, dok su suorganizatori Staroslavenski institut Zagreb, Zadarska nadbiskupija, Zadarska županija i Ogranak Matice hrvatske u Zadru.
– Tijekom dva dana govorit će se o fenomenu glagoljaštva i višestoljetnoj tradiciji glagoljanja na širem zadarskom i šibenskom području, mjestima gdje je glagoljica itekako bila živa i ostavila duboke korijenje, naglasio je Došen, predsjednik Glagoljaške udruge Sidraška županija, dodajući kako poslije ovog međunarodnog skupa više neće biti isto.
– O glagoljici nastaloj sredinom devetog stoljeća saznat će se značajni podaci, posebno nove spoznaje i otkrića iz hrvatske glagoljske baštine, poručio je Došen.
– Za petak poslijepodne predviđen je izlet na otok Pašman, u Benediktinski samostan sv. Kuzme i Damjana na brdu Ćokovac iznad Tkona, te u Franjevački samostan sv. Dujma u Kraju koji datira iz 1390., kaže Došen.
Pored Došena na sastanku su bili tajnik Organizacijskog odbora dr. Ante Topčić, asistent na Sveučilištu Zadar koji je protekle godine obranio doktorski rad pod naslovom “Apokrifi Tkonskoga zbornika u strukturi svjetonazora hrvatskih glagoljaša”, prof. dr. Josip Lisac, redoviti profesor dijalektologije i povijesti hrvatskoga jezika Sveučilišta u Zadru, dr. Anica Vlašić – Anić sa Staroslavenskog instituta iz Zagreba, Ivan Šimunić, pročelnik Upravnog odbora za društvene djelatnosti Zadarske županije, Draženko Samardžić, ravnatelj Zavičajnog muzeja Biograd na Moru, te biogradski gradonačelnik Ivan Knez.
– Hrvatska glagoljaška tradicija svakako je najosebujniji segment povijesti hrvatske kulture, istaknuo je prof. dr. Lisac.
– Biogradsko područje je među najsnažnijim područjima glagoljaštva, naglasio je Knez, gradonačelnik jedine jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj koji je na pročelje Gradske uprave pored latiničkih natpisa postavio i ploču na glagoljici.
Na ulazima u ovaj grad pored latiničkog natpisa Biograda postavljene su i table na glagoljici.
– Glagoljaši su dali snažan doprinos duhovnom i kulturnom razvitku Hrvata, kazala je Vlašić – Anić.