Školski dan sa dva brodska “predsata”

Brodska linija iz Velog Iža je ujutro u 6.05 sati i u Zadar stižemo u 7.40 sati, što nam jedino pravi teškoće kad u školi imamo predsat, govore nam Sendi Žuvić i Josip Štokov, učenici drugih razreda Strukovne škole “Vice Vlatković” te Marta Sutlović, učenica prvog razreda Gimnazije Juraj Baraković

Od početka  prošlog stoljeća do danas  brodsku vezu izgubilo je oko  100 jadranskih luka. Među  njima i Kukljica, Ždrelac,  Dragove, Verunić i drugi.  Danas su druga vremena.  Brze brodske pruge te premrežavanje obale i otoka  cestama izmijenili su i rasteretili brodski promet.
– Nove ceste duž obale i na  otocima, zatim autobusi,  osobna vozila, kamioni,  brojni trajekti i za njih izgrađena pristaništa su povezali mnoge luke i učinili  prijevoz bržim i jeftinijim,  posebno za otočane, govore  na Jadrolinijinom brodu Lara.
Popust za otočane
A kako bi se srednjoškolcima omogućio život na otoku, primjerice učenicima iz  Velog Iža koji srednju školu  polaze u Zadru, omogućena  je svakodnevna plovidba  brodom Lara, dok se s poslijepodnevne nastave kući  vraćaju brzim brodom Mediteran, koji plovi na državnoj brzobrodskoj liniji Zadar  – Sali – Zaglav.
– Brodska linija iz Velog  Iža je ujutro u 6.05 sati i u  Zadar stižemo u 7.40 sati,  što nam jedino pravi teškoće  kad u školi imamo predsat,  govore nam Sendi Žuvić i  Josip Štokov, učenici drugih  razreda Strukovne škole “Vice Vlatković” te Marta Sutlović, učenica prvog razreda  Gimnazije Juraj Baraković. 
Iako svi nisu u potpunosti  zadovoljni brojem brodskih,  katamaranskih i trajektnih  linija, otočanima se uglavnom osigurava višekratna  dnevna mogućnost polaska  na kopno i povratka u istome danu.
Uvjete življenja na otoku  želi se što više približiti onima na kopnu. Međutim, najveći je problem broj dnevnih  linija za otoke, starost brodova, njihov broj, komfor i  brzina. Zadarskom području, tvrde upućeniji, u  ovom trenutku nedostaje nekoliko brodova i trajekata.
– Katamaran Mediteran bi  trebao voziti i preko ljeta i  vikendom, zaželjeli su  Mihaela Lukačević, Anita  Gaćina i Ivan Martinović,  mladi Ižani.
Otočni učenici, studenti,  umirovljenici i osobe starije  od 65 godina te zdravstveni  djelatnici pri obavljanju redovitih i hitnih prijevoza bolesnika imaju pravo na besplatan javni prijevoz na linijama koje povezuju otok s  kopnom i otoke međusobno,  što dokazuju odgovarajućom  ispravom. Popust na cijene u  javnom prijevozu osobnih i  teretnih vozila imaju i fizičke  i pravne osobe koje imaju  prebivalište, odnosno sjedište na otoku.
Bijeg od gradskog  ritma
– Našim brodarima treba  omogućiti brži razvoj uz povoljne državne poticaje. Nizom državnih mjera treba  dati još više mogućnosti da  se što ravnopravnije nose s  mogućom ‘vanjskom’ konkurencijom, poručuje Jozo sa  zadarske Relje, dugogodišnji  konobar-šanker na Lari, odnosno na Jadroliniji, najvećem nacionalnom brodaru  koji je protekle godine na  dužobalnim i međunarodnim linijama prevezao gotovo 10 milijuna putnika i 2,5  milijuna vozila.
Hrvatska je rijetka zemlja  u Europi koja ima specifičnu  blagodat mora, sunca i mirisne mediteranske vegetacije na otocima. Imamo 718  otoka, 389 hridi i 78 grebena, sveukupno 1185. Otoka je 67 trajno, a 15-ak  povremeno (sezonski) naseljeno.
– S geografskog gledišta  postoje uvjeti za daljnji razvoj hrvatskih otoka, posebno  za razvoj turizma. Ima bezbroj mogućnosti za zaraditi  novac, poput izrade autentičnih otočnih suvenira i ostalih djelatnosti koje su nekad bile osnova otočnog gospodarstva. Prošla su vremena kada je otok nužno  značio i izolaciju. Kad dobro  organiziraš život i pritom ne  budeš prestrog, život na otoku je divota, uvjerljivo će  otočani ili kako ih se popularno zove – boduli.
Dobra veza Zadra i otoka  uvjet je zadržavanja života  na otocima. A da bi se mlado  stanovništvo uopće privuklo  na otoke i pritom zaustavio  njihov odlazak u potragu za  boljim, modernijim i prosperitetnijim životom, potrebno im je osigurati osnovne preduvjete za normalan život.
– Život na otoku prije  svega nudi zdrav život, bijeg  od gradskog ritma. Od globalizacije i sve bržeg tempa  života. Živjeti na otoku zapravo možemo smatrati prednošću, a ne nedostatkom.  Svojom ljepotom, klimom i  ekološkim prednostima otok  Iž je komadić raja na zemlji  koji još nije uništen i ima  budućnost, gotovo će uglas  iški srednjoškolci s Lare.