Do biračkog mjesta ispriječilo se Soniju 25 stuba

Izborno povjerenstvo IX. izborne jedinice pod predsjedanjem gospodina Borisa Babića objavilo je 1. rujna 2016. Rješenje o određivanju biračkih mjesta za Grad Zadar. Tim svojim rješenjem i s takvim izborom biračkih mjesta meni, mnogim osobama s invaliditetom uskratilo je izlazak na birališta i ulazak u prostorije za glasovanje, ističe Soni Banić, dodajući kako je za ove parlamentarne izbore u gradu Zadru bilo 71 biračko mjesto te kako je provjerom na razne načine utvrdio da je od ukupnog broja biračkih mjesta 25 određeno u prostorima koja su nepristupačni i neprilagođena osobama s invaliditetom zbog arhitektonskih barijera. Pristiupačna su, doznajemo od Sonija Banića, 22 biračka mjesta dok za 24 biračka mjesta nije uspio utvrditijesu li ili nisu pristupačna za osobe s invaliditetom.
Nepristupačna birališta, zanemaren zakon
– Moje biračko mjesto je broj 1 i 2 u prostoru MO Arbanasi do kojeg vodi 25 uskih stepenica koje su za osobe s invaliditetom, ali i za mnoge osobe starije životne dobi nepremostiva prepreka. Znam da će se mnoga gospoda i gospođe u Izbornom povjerenstvu pozivati na član 61. Zakona o izborima i na upute biračkim odborima koje su dali, ali pitam Izborno povjerenstvo i članove biračkog odbora bi li pristali da mi pred biračko mjesto iznesu stol, stolicu i paravan te da budu prisutna 2 člana biračkog odbora kao i 1 promatrač, a sve kako bi se zadovoljio zakonski propis o tajnosti glasovanja, ogorčen je Soni Banić jer, kako reče, može samo pretpostaviti koliko je biračkih mjesta nepristupačno u cijeloj IX. izbornoj jedinici.
Soni Banić ukazuje i na Zakon o suzbijanju diskriminacije osobito član 2. točke 1 i 2 u kojima stoji, kako on citira, stoji da “izravna diskriminacija postupanje uvjetovano nekim od osnova iz članka 1. st. 1. ovoga zakona kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji. Neizravna diskriminacija, poziva se Banić dalje na zakon, postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po osnovi iz članka 1. stavka 1. ovoga zakona dok članak 4. stavak 2. još kaže kako će se diskriminacijom u smislu ovog zakona smatrati propust da se osobama s invaliditetom, sukladno njihovim specifičnim potrebama, omogući korištenje javno dostupnih resursa, sudjelovanje u javnom i društvenom životu, prilagodbom infrastrukture i prostora, korištenjem opreme i na drugi način koji nije nerazmjeran teret za onoga koji je to dužan omogućiti.
Licemjerne političke stranke
– Nemalu zaslugu za onemogućavanje osoba s invaliditetom da glasuju i budu birane snose i političke stranke i strančice koje kandidiraju svoje članove za izbore, bilo parlamentarne, bilo lokalne ili za EU parlament. Sve one u svojim lijepo sročenim programima imaju i točke u kojima se zalažu za prava i dobrobit osoba s invaliditetom, ali to je samo privid i mazanje očiju mogućim biračima. Neka mi čelnici političkih stranaka u Zadru, ali i na tritoriju Hrvatske odgovore jesu li prostori u kojima su sjedišta njihovih stranaka pristupačna osobama s invaliditetom kako bi mogle pristupiti ili se učlaniti u stranku ili nazočiti skupovima stranke, ili ih te stranke, možda, uopće ne trebaju, pita se Soni Banić pitajući još čelnike političkih stranka i nezavisnih lista u IX. izbornoj jedinici, koliko je osoba s invaliditetom bilo na kandidacijskim listama, te koliko osoba s invaliditetom ima u čelništvu stranaka.
– Na osnovu odgovora na ova jednostavna pitanja dobiva se uvid u zalaganje i brigu za osobe s invaliditetom u političkim strankama u Zadru, ali i u Hrvatskoj. Sve ovo navodi me na razmišljanje, pogotovo uzimajući u obzir moju Udrugu tjelesnih invalida Zadarske županije i njezino čelništvo koje, u izjavama medijima kao da opravdava odgovorne osobe i institucije u ovom gradu zbog njihovog nečinjenja zakonom propisanih radnji, ističe Banić zapitavši se na kraju je li Hrvatska pravna država koja izvršava svoje zakone.
– Na kraju razmišljam hoću li podnijeti tužbu protiv Hrvatske putem Državnog odvjetništva u Zadru, ali mi je i to teško ostvarivo i nemoguće zbog arhitektonskih barijera koje će mi se ispriječiti na mom putu k Državnom odvjetništvu koje se nalazi u zgradi u Ulici Boreli.