I u novoj gradnji zaboravlja se prilaz za invalide

Europski dan bez automobila, a ujedno i posljednji dan Europskog tjedna mobilnosti koji se svake godine održava od 16. do 22. rujna, u Zadru je obilježen bogatim programom koji se odvijao na tri gradske lokacije.
– Pripremili smo tri aktivnosti. Jedna se odvija kod stare Tehničke škole gdje su zatvorene za promet ulice Stratico i Bartula Kašića. U suorganizaciji s udrugom Eko Zadar i zadarskim osnovnim školama, tu smo organizirali likovni “hapening” u kojem su učenici osnovnih škola oslikali ove dvije ulice, a učenice Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn pripremile su modnu reviju na biciklima. Istovremeno, na Narodnom trgu, članovi Udruge tjelesnih invalida Zadarske županije predstavili su rezultate mapiranja prepreka u gradu za osobe s poteškoćama u kretanju, kazala je Andreja Baraba, pročelnica Upravnog odjela za razvitak otoka i zaštitu okoliša dodajući kako je u sklopu istog projekta na Obali kralja Tomislava, pokraj mosta, Nextbike održao prezentaciju sustava javnih gradskih bicikala te podijelio promotivne materijale i besplatne članarine za korištenje sustava.
– Naš je zadatak bio mapiranje svih pješačkih prijelaza na kojima osoba u kolicima ne može bez tuđe pomoći prijeći s jedne strane na drugu. Također, u ime Saveza društava distrofičara Hrvatske imamo i jedan mali zahtjev, koji smo i prošle godine postavili vlastima. Radi se o aparatu za iskašljavanje, koji je potreban osobama s neuro-muskularnim bolestima, a još uvijek se ne nalazi na popisu HZZO-a kako bi im bio besplatan. Dakle, apeliramo da ga što prije stave na listu, kaže Stanko Panić, dopredsjednik Udruge tjelesnih invalida Zadarske županije, dodajući kako u gradu Zadru ima oko 18 takvih bolesnika, među kojima je i četverogodišnje dijete. Panić pojašnjava kako je životni vijek osoba koje boluju od
Duchenneove mišićne distrofije, vrlo progresivne bolesti, svega 21 godinu, te da se zbog problema s iskašljavenjem nerijetko uguše.
– Obišli smo grad i detektirali raskrižja koja nisu prilagođena osobama u kolicima, ali važno je istaknuti i da se osim njih s istim problemom susreću i majke s kolicima, stariji ljudi koji se kreću uz pomoć štaka i hodalica… Negdje kosine uopće ne postoje, a negdje su one visoke 4-5 centimetara što je njima nepremostivo. Ovo što smo mapirali predat ćemo gradskom Komunalniom uredu i nadamo se da će oni to uskoro popraviti, kazao je Panić ističući i neugodno iznenađenje s novim građavinama u našem gradu.
– Posljednji primjer nove građevine bez adekvatno uređenih pristupa za osobe u kolicima osim na raskrižjima otkrili smo kod nove zgrade sa socijalnim stanovima na Crvenim kućama. Postoji pravilnik o pristupačnosti pa je očito ovdje riječ o propustu struke koja ne prepoznaje ono što bi trebali napraviti. Isti slučaj bio je prije nekoliko godina na Relji. Mi smo se tada šokirali, ističe Panić dodajući kako je problem na Relji kasnije riješen, no da se on nije smio ni dogoditi, a još manje ovaj najnoviji od prije mjesec dana na Crvenim kućama.
– Držimo da bi prilikom otvaranja i dobivanja uporabne dozvole dozvole svakako trebala biti angažirana i nazočna osoba s invaliditetom, zaključuje Panić.