17 °C
Online izdanje
Utorak, 23.svibnja 2017.
Vi ste ovdje:  Home » Prilozi » Plodovi
RSS feed
Današnji broj
Plodovi
Povratak
Kad Agrokor nije plaćao dosad, neće ni odsad!?
Piše: Marijan Tomac

Proljeće je stiglo kalendarski. Vrijeme toplo gotovo ljetno stvoreno za obavljanje poljoprivrednih radova. U ovo vrijeme radova na pretek i svatko očekuje polja, vinograde i voćnjake krcate vrijednih težačkih ruku. Ali slika je posve drugačija. U Vranskom polju hrvatskom misiru i kolijevki mediteranskog poljodjelstva od doba Liburna, Rimljana i svih znanih i neznanih koji su njime gospodarili, najviše stranih i nenarodnih, danas u slobodnoj i neovisnoj domovini Hrvatskoj ima najviše neobrađene zemlje obrasle u korove i prepuštene devastaciji.

Zemlju obrađuju samo najuporniji i njeni zaljubljenici. Iz godine u godinu od zemlje se sve teže živi. Dobro je ukoliko vratiš uloženo, a o nekoj zaradi teško je govoriti.

Kotljanje kapule

Da nema ove crkavice od mirovine ili plaćice koja u većini slučajeva nije redovita teško bi se moglo od same poljoprivrede. Tako u Bari kao od davnina zovu domicilni stanovnici Vransko polje može se susresti umirovljenike ili one koji nakon rada u nekoj tvrtki pokušaju dopuniti kućni proračun.

Tu je Živko Kardum sa suprugom Anom. Kotljaju kapulu koju su jesenas posadili na površini od pola hektara. Zima je prošla i treba je okotljati i prihraniti.

-Bez motike i kotljanja nema kvalitetne kapule, pojašnjava Živko koji je cijeli radni vijek proveo na poljoprivrednom dobru Vrana radeći razne poslove. Uz rad na Vrani uvijek je našao vrijeme za rad na vlastitoj zemlji proizvodeći razno povrće.

Kardumi proizvode kapulu za glavice. Doći će za vađenje krajem lipnja i početkom srpnja.

- To je prednost jer uskladištena može se prodavati do zime, govori Živko. Ukoliko je proizvodiš za prodaju kao mladu tada, ako ne prispije za Uskrs ostala prodaja je loša.

Živko dio proizvoda prodaje preko otkupnih stanica, a dio raznim prekupcima ili zvanih u narodu švercerima.

-Da nema švercera odnijeli bi gaće na štapu. Kod otkupljivača moraš čekati svoj novac minimum tri mjeseca, a šverceri plaćaju odmah. Svi mi moramo potpisati ugovor s otkupljivačem u kojem su do detalja precizirane naše obveze kojih se moramo strogo držati, a obveza trgovaca nema nigdje, govori ne samo Živko nego i svi seljaci s kojim smo razgovarali.

Mrkva iz Bare

Među rijetkima u Bari je Dragan Ražnjević sa sinom. Spremaju se za sjetvu mrkve na površini od 25 ari. Tlo je odlično pripremljeno i prije sjetve treba postaviti sustav za navodnjavanje. Gotovo svi koji proizvode mrkvu navodnjavaju je metodom kap po kap.

-U neka prijašnja vremena mrkvu smo navodnjavali kišenjem jer nije bilo sustava kap kap. Tada su bili problemi u nicanju mrkve. Kiša kapi iz sustava za navodnjavanje su zbijale tlo i stvarale pokoricu što za posljedicu je imalo otežano nicanje i pojavu bolesti na klicama tek iznikle mrkve. Uz to potrošnja vode je bila daleko veća, a o prenašanju cijevi i radu cijele obitelji na navodnjavanju nije potrebno govoriti, kazuje Dragan.

Kako očuvati tlo od degradacije u maniri dobrog gospodara zorni je primjer Dule Kulaša.

-Ja nisam neki ozbiljan poljoprivrednik i molim te nemoj me staviti u novine jer će mi se smijati razni seoski mudrijaši, govori Dule s kojim se znam gotovo trideset godina.

Dulu smo zatekli kako obavlja proljetno oranje na površini koju je početkom zime duboko izorao. Na ovoj parceli ću na jesen sijati kapulu pa je trebam do tada održavati čistu od korova i učiniti da tlo ostane rahlo i meko, dobro za rast i razvoj kapule. Još jesenas Dule je razbacao organsko gnojivo. Zna Dule da treba tlu vratiti ono što se iz njega uzme.

Nekada gotovo svaka stopa obrađene ravnokotarske zemlje danas je u najvećoj mjeri propuštena korovima. Seljaci postali lijeni i htjeli bi kruha bez motike, reći će zlobnici koji u nekom kafiću Bogu kradu dane i u sve se razumiju, ali istina je posve drugačija.

Pljačkanje sela

Seljak je opljačkan, ponižen i gotovo uništen. U njegovom uništavanju vodeću ulogu je imao Agrokor i njegove kompanije koje su na razne direktne i indirektne načine pljačkali selo. Nisu puno bolji oni izvan sustava Agrokor jer su se ugledali u "Velikog brata", ali su manji pa nisu izazvali preveliku štetu.

U Ravnim kotarima poznatim po proizvodnji breskve ova vrijedna voćna vrsta gotovo je nestala. Stolno grožđe se je proizvodilo na površinama većim nego što je pod ovom vrstom loze danas u cijeloj Hrvatskoj. Tko može proizvoditi breskve i stolno grožđe, ako otkupljivači plaćaju od 3 do 4 kune proizvod. I to kada plate? Nakon pola godine!

Isto je s lubenicama, krumpirom i drugim proizvodima hrvatskih polja. Uveze se iz nekada "Bratskih Republika", a sada država pred samu početka berbe domaćeg voća i povrća i tada se ono ne otkupljuje. Kada se seljak stjera u kut da proda robu pošto poto tada se velikodušno krene u otkup po mizernim cijenama. Ali to nije sve. Uz odbiće zakonskog kala stižu knjižne obavijesti nakon mjesec i više dana pošto je roba predana otkupljivaču da je dio robe prodan po akcijskim cijenama, a dio robe otpisan zbog loše kakvoće.

To se radi godinama i svi mjerodavni uvjeren sam to su znali, ali nisu ništa poduzimali. Dali nisu smjeli ili nisu htjeli vrag bi ga znao. Godinama su svi šutjeli kad se govorilo da Agrokor ne plaća dobavljače, pogotovo male. Linić je oformio "Kazneničku bojnu" za lov na male poduzetnike - lista dužnika, lista neplatiša, a zna se tko generira godinama dugove, ne plaća dobavljače, pogotovo male.

Sad su veliki shvatili da se i njima ljulja brod, sad traže da svi reagiramo. A, najveći krivac za ovo stanje su sve dosadašnje vlade koje su dozvoljavale Todoriću da se bahati i postane nedodirljiv.

Najbolja je mantra koja se čuje ovih dana ukoliko će propasti Agrokor da će propasti cjelokupna naša prehrambena industrija. Zar se Bajadera, Vegeta i brojni poznati brendovi prodaju samo u Konzumu. Ukoliko ih neće biti u Konzumu biti će ih u malim kvartovskim dućanima koji su zbog bahaćenja vlasnika i vodstva Agrokora stjerani na golo proživljavanje.

Trenutno nema komentara

Komentiranje više nije dostupno
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr