Tekstove Svetoga pisma od davnina pjevaju na svom jeziku

Monografija o crkvenom glagoljaškom pjevanju u Župi Tkon potvrđuje ono po čemu je naš narod poznat. Po jeziku, pismu, povijesti, glazbi ovoga prostora, a to su zapravo temeljne odrednice imena i prezimena našega, po čemu se i mi sami prepoznajemo. Posebice glagoljica, koja je sačuvala naš jezik, od Baščanske ploče do prve tiskane hrvatske knjige, glagoljskog Misala potkraj 15. stoljeća. Njom su bili ispisani ne samo misali i brevijari, nego i književno-umjetnički tekstovi pjesama, legendi, romana, apokrifa, mirakula, kao i pravni spomenici poput Vinodolskog i Krčkog zakonika, kazao je u uvodnom izlaganju na predstavljanju multimedijalne monografije o glagoljaškom pučkom pjevanju u Zadarskoj nadbiskupiji, posebnom izdanju posvećenom Tkonu, nadbiskup zadarski mons. Želimir Puljić.
O bogatoj baštini pučkoga pjevanja na području Tkona, koju i danas njeguju Pučki pjevači crkve sv. Tome Apostola u Tkonu, govorili su u subotu navečer urednici i priređivači knjige dr. Dragan Nimac, prof. Mirko Jankov i otac Jozo Milanović iz Benediktinskog samostana na Ćokovcu.
Deveto izdanje u ediciji Pjevana baština, koju je pokrenula istoimena udruga osnovana 2005. godine pod vodstvom dr. Nimca, posvećeno je glagoljaškom crkvenom pjevanju u Tkonu, a opremljeno DVD-om na kojemu su tri dokumentarna filma i CD-om koji sadrži 34 pjevane stavke, među kojima su i snimci iz 60-ih godina 20. stoljeća koje je napravio akademik Jerko Bezić. Udruga Pjevana baština dosad je objavila šest monografija iz Šibenske biskupije te tri iz Zadarske nadbiskupije.
Prema riječima dr. Nimca, iako se knjiga bavi prošlošću, ona je dokument koji ostavljamo budućim generacijama, mladima Tkona koji će nastaviti njegovati tradiciju pučkoga pjevanja.
– Danas, u vremenu globalizacije, treba biti svjestan vrijednosti vlastitoga identiteta, osobito na području kulture. Nadamo se da će upravo ovakva multimedijalna izdanja biti prilog ne samo povijesnom, glazbenom i kulturološkom istraživanju glagoljske pjevane baštine, nego prilog njenom održavanju na životu, istaknuo je dr. Dragan Nimac.
Govoreći o glagoljaškom crkvenom pjevanju nadbiskup Puljić rekao je kako ono spada „u hrvatsku narodnu baštinu koja je izravno vezana s inkulturacijom Hrvata u naše narodno biće i našu povijest”.
– Glagoljaši su bili pravi prosvjetitelji svoga naroda i čuvali nacionalnu svijest ljudi. Misali, časoslovi, lekcionari bili su i ostali izvrsni uzorci inkulturacije radosne vijesti. Danas vidimo kako je to neprocjenjiva vrijednost i privilegij što smo mogli pjevati tekstove Svetoga pisma i bogoslužje slaviti na svom materinjem jeziku i pučkim napjevima. To je stvorilo autentičnu glazbenu, glagoljsku kulturu koja zavređuje i naše poštovanje i naše poznavanje, i njegovanje i čuvanje. Ova monografija o glagoljaškom pučkom crkvenom pjevanju pokazuje da se ovdje, na području Tkona, dogodila uspješna inkulturacija evanđelja, a to je cilj svakog navještaja, svake radosne vijesti. Mi smo ponosni što je postala dio naše baštine. Ova monografija pomoći će da se oživi i sačuva od zaborava bogata baština Tkona, dodao je nadbiskup zadarski Želimir Puljić.