Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Raj na zemlji u našem susjedstvu

23.08.2011. 22:00
Raj na zemlji u našem susjedstvu


U neposrednoj blizini Zadra smjestila se uvala Saharun gdje su borovi još zeleniji, more još tirkiznije, a pijesak još bjelji… I još sve prirodno i gotovo netaknuto. Kao raj na zemlji


Kada čujemo za Havaje,  Tenerife ili Copacabanu prva asocijacija je bijeli pijesak i tirkizno prozirno  more. Odmor, svježi zrak,  čista uživancija. Iako kažu  da je na pogled u tuđem  dvorištu travnjak uvijek  zeleniji, ja kažem, što će mi  Copacabana, kada ja imam  svoju valu. Tako blizu Zadra je uvala Saharun gdje  su borovi još zeleniji, more  još tirkiznije, a pijesak još  bjelji… I još sve prirodno i  gotovo netaknuto. Kao raj  na zemlji.
Uvala Saharun proteže  se na 80 ha. More je duboko 10 metara, a posebnost mu daje sitni bijeli  pijesak, dok je na žalu  krupniji šljunak, to jest kameni obluci. Sve to čuva  šuma karakteristične mediteranske zajednice gariga, makije te crnog i alepskog bora. Podmorje je bogato livadama morske cvjetnice Posedonie oceanice,  mediteranskog endema te  drugih brojnih vrsta koje su  predložene za europsku  mrežu staništa NATURA  2000. Bioraznolikost je jedan od razloga što je Saharun zaštićen u okviru Sjeverozapadnog dijela Dugog  otoka u kategoriji značajnog  krajobraza.
Zaštita Posedonie  oceanice
A da bi uvala Saharun  ostala prirodna i koliko –  toliko netaknuta, brine Javna ustanova za upravljanje  zaštićenim područjima prirode Zadarske županije. Sa  Zoranom Božićem, glavnim  nadzornikom Ustanove,  proveli smo jedan dan u obilasku ovog zaštićenog lokaliteta.
Njegova uloga je obići  koncesionare na plaži, provjeriti radi li sve u skladu s  propisima i zakonom, educirati posjetitelje ponašanju  unutar zaštićenog lokaliteta,  nepaljenju vatre, čuvanju  okoliša… Božić obilazi  Saharun jedanput ili dvaput  mjesečno u zimskim mjesecima, a barem jednom tjedno u ljetnim mjesecima,  dok je za trajanja turističke  sezone Saharun stalno pod  budnim okom čuvara prirode, tzv. rangera, Ivice Crljenka. Stalno se promišlja  što još napraviti da bi se  sačuvao ovaj raj na zemlji, a  kako kaže Božić, od početka  svog djelovanja 2002. godine, Ustanova je već napravila puno. To je prepoznato i šire pa je plaža Saharun lani na Danima turizma  u Rovinju dobila nagradu za  najbolju ruralnu/udaljenu  plažu u Hrvatskoj.
– Iako je ovo područje  zaštićeno još 1967. godine,  nije se dovoljno brinulo o  njegovoj zaštiti dok nije osnovana Ustanova. S obzirom da je Saharun omiljeno  mjesto nautičara, jedan od  najvažnijih poteza bio je  zaštititi livade morske cvjetnice koje se uništavaju sidrenjem. Tako smo zabranili  sidrenje i postavili vezišta.  Dobili smo koncesiju od Ministarstva kulture, koje brine za zaštićena područja prirode, da možemo naplaćivati  vezišta. To se naplaćuje 10  kuna po metru dužine plovila za jedan dan. Svrha naplate je samofinanciranje  Ustanove, ali i zaštita cvjetnice. Zanimljivo, ljudi nešto  počnu cijeniti tek kada im se  naplati. Pritom se educiraju  o važnosti zaštite pa se  zaštitnički i ponašaju, kaže  Božić, dodajući da je dozvoljena brzina na moru maksimalno 5 čvorova, a kupači i  brodovi su zbog sigurnosti  odvojeni “psihološkom barijerom”.
Posedonija se najčešće  razmnožava otkinutim korijenjem. Rast je vrlo spor,  oko 1 centimetar na godinu  pa neki primjerci mogu biti  stari i nekoliko stotina godina. Zato je posedonija najdugovječniji organizam  našeg mora, a i najvažniji  ekosustav Mediterana. Livade posedonije su tvornice  kisika, pružaju smještaj  mnogobrojnim životinjskim  vrstama i algama koje na  njoj obilato rastu, povećavaju vidljivost u vodenom  stupcu, hrana su organizmima te smanjuju odnošenje sedimenta.
Iako Posedonia oceanica  zvuči tako uzvišeno, narodna imena voga i lažina,  dovoljno govore o tome koliko je među ljudima omiljena. Koliko god je obveza  Hrvatske zaštita posedonije,  u ljetnim mjesecima ju nije  potrebno čuvati u jednom od  njenih izdanja kada se nakupi po obali u visini od  jednog metra. Zato se ljeti  plaža redovito čisti.
– Zna se očistiti i na tisuće  kubika “lažine”. Od ove godine imamo ugovoreno cjelogodišnje čišćenje plaže, i  od trave i od smeća, kaže  Božić.
Posedonija skupljena na  plaži nerijetko se odvozi u  maslinike otočana, gdje zadržava vlagu i pretvara se u  humus, što je još jedan primjer prirodnog “kruga života”.  Ipak, u zimskim mjesecima  naplavine posedonije nije  potrebno uklanjati jer one  štite pijesak od erozije. Zapravo kroz niz godina, bez  posedonije, na Saharunu pijeska ne bi ni bilo. A pijesak  je i čini tako prekrasnom.  Baš zbog tih naplavina,  Saharun bi mogao dobiti status “eko – plaže”, što bi se  najviše koristilo u svrhu informiranja kupača.
Kako se sidrenjem prenosi  i Caulerpa taxifolia, opasna  invazivna alga, zabranom sidrenja u Saharunu, njegovo  podmorje je zaštićeno i od  ove opasne biljke koja posredno uništava sve organizme u moru.
Diskretna intervencija  u prirodno
Govori se da prirodne ljepote, sunce i more već odavno nisu dovoljni za uspješan  turizam. Iako po mnogima  Saharunu ništa drugo osim  prirodnih ljepota ne nedostaje, u Ustanovi su se pobrinuli da, bez puno uplitanja u prirodno, boravak  kupačima u uvali bude još  ugodniji. A u sezoni kupača  bude i po 400 do 500 na  dan.
– Postavili smo 10 atraktivnih suncobrana od trstike  da se uklope u prirodni ambijent, povećali broj kontejnera i kemijskih WC-a, a  smeće se odvozi svako jutro.  U uvali imamo pet koncesionara, točno koliko smo  procijenili da je dovoljno, a  da ne narušava izvornost  Saharuna. Među koncesionarima su dva ugostiteljska  objekta, naplata parkiranja,  tvrtka za održavanje plaže,  prodaja palčinki te prodaja  autohtonih proizvoda Dugog otoka, kaže Božić, dodajući da su koncesionari  uglavnom lokalni ljudi kojima je na ovaj način  pružena prilika da rade na  svom otoku.
Bez kiča, glasne glazbe i  vreve, što je slučaj na mnogim modernim plažama, kupači tamo imaju sve potrebno za okrepu i uživanje u  miru. (Čak smo čuli od  mještana da zadnjih dana  ondje uživaju i najpoznatija  hrvatska trudnica i njezin  princ na “bakrenom konju”.)
U Saharun se ne naplaćuje  ulaz, niti korištenje suncobrana. Time, govori Božić,  Ustanova daje svoj doprinos  turističkoj ponudi Dugog  otoka. Ali od prošle godine  se naplaćuje parkiranje kako  bi ono napokon bilo uredno.
Vlakićem do Saharuna
– Prijašnjih godina je znalo  biti neugodnih situacija jer  su se ljudi parkirali po cesti,  što je bilo i opasno. Sada im  je omogućeno parkiranje u  hladovini borova uz naplatu  jednog od naših koncesionara. Osim automobilom,  do Saharuna se može doći  autobusom i vlakićem, govori Božić.
Informativni letci i table  upozoravaju ljude na  oprez i primjereno ponašanje u zaštićenom dijelu prirode, a jedno od  najvažnijih upozorenja je  vezano za paljenje vatre.
– Strogo je zabranjeno  paljenje vatre na plaži i u  šumi, a razmišljamo zabraniti i pušenje u šumovitom dijelu. Naime, na podu je toliko suhih borovih  iglica koje bi planule za  tren, a šuma je gusta i  velika da je ni sve postrojbe svijeta ne bi ugasile. Zato je tijekom ljeta  pojačan vatrogasni nadzor  tzv. Sezonske interventne  vatrogasne postrojbe koja  obitava u Božavi i pazi na  otoke, posebno na  zaštićena područja, ističe  Božić.
U svojim obilascima  Božić zna naići na razna  kršenja pravila, poput  odlaganja otpada ili ilegalnog kampiranja u šumi.  Ipak, priznaje da se svijest  ljudi puno promijenila.
– Veći dio ljudi je osviješten. Recimo, nisam nikad primijetio da bacaju  smeće u more. Uz letke i  table, naš pedagoški pristup i informiranje, ljudi  uvažavaju naše opaske. Na  kraju krajeva, osjećaju da  se nalaze na vrijednom i  prelijepom mjestu i žele i  sami pridonijeti da ono ostane kakvo je, zaključuje  Božić.


Druga strana savršenstva




Na Saharunu je tijekom cijelog ljeta čuvar prirode, rendžer Ivica  Crljenko. Njegova tvrtka Figurica brine za čišćenje plaže od smeća i  morske trave, odvoz otpada, a sam je zadužen i za naplatu vezišta.
Nema ljepšeg, pomislio bi svatko, nego cijelo ljeto živjeti u toj  prekrasnoj uvali. Ipak, kako kaže Crljenko, savršena ljepota Saharuna  ima i svoju drugu stranu. Zato je važno njegovo poznavanje područja,  vještina i informiranje.
– Čim malo puhne, mogu nastati problemi s brodovima jer je uvala  potpuno otvorena prema Italiji. A najčešća su jaka juga. Uvala je baš na  razmeđi sjevernog i srednjeg klimatskog Jadrana pa je vrlo zanimljivo da  jedan dan može biti oaza mira, a drugi dan poprište velikog nevremena.  Zato sam stalno u kontaktu s meteorološkom postajom. Neki gosti  opasnosti nisu svjesni pa ih uvijek uoči juga upozorim da se radije  privežu negdje drugdje. Kada se nevrijeme smiri onda se vrate pa mi  zahvaljuju. Njihova sigurnost nam je najvažnija. A jedino ako se osjećaju  sigurno mogu otpustiti kočnice i zaista uživati, kaže Crljenko.
Čuvar Crljenko svaki dan s gumenjakom obiđe privezane brodove,  jahte, jedrilice, pozdravi goste, ispriča sve o potrebi zaštite Saharuna i  naplati vezište. Pritom se susreće s raznim situacijama, ljubaznim i  neljubaznim ljudima i njihovim neobičnim zahtjevima.
– Najopasniji su “kvazinautičari” kojih je najviše među Slovacima,  Česima i Poljacima. Ne znaju se ni vezati, a ako nisu optimalni uvjeti na  moru, oni se ne snalaze. A ne znaju se baš ni kulturno ponašati. Puno su  vještiji Talijani, koji su uz to i prava gospoda. Nikad im nije problem  platiti, posebno uz mali “sconto”. Slovenci najbolje poznaju našu obalu,  svaku uvalicu i njihove specifičnosti. Lani su se bunili zbog plaćanja jer  Saharun nije bio zapisan u karti sidrišta koja se naplaćuju. Ove godine je  upisan u nautičke časopise pa više nema prigovora, kaže Crljenko.


Saharun kao sak


Vječna je rasprava o imenu Saharuna, to jest Sakaruna, a čak se  neki lokalci ne mogu dogovoriti.
No, za Sakarun ima jedno objašnjenje. Kaže se da je to ime došlo  od saka, ribarskog alata, mreže. U dužini od 40 kilometara  nerazvedene obale Dugog otoka, Saharun je prva uvala i zato u nju  ulazi sve što putuje morem. Skuplja sve poput saka. Zato se u nju  često zavuče razno smeće, a najgori prizori dogodili su se ove zime  kada su se velike količine smeća iz Albanije nakupile na obali  prekrasne plaže.