U neposrednoj blizini Zadra smjestila se uvala Saharun gdje su borovi još zeleniji, more još tirkiznije, a pijesak još bjelji… I još sve prirodno i gotovo netaknuto. Kao raj na zemlji
Kada čujemo za Havaje, Tenerife ili Copacabanu prva asocijacija je bijeli pijesak i tirkizno prozirno more. Odmor, svježi zrak, čista uživancija. Iako kažu da je na pogled u tuđem dvorištu travnjak uvijek zeleniji, ja kažem, što će mi Copacabana, kada ja imam svoju valu. Tako blizu Zadra je uvala Saharun gdje su borovi još zeleniji, more još tirkiznije, a pijesak još bjelji… I još sve prirodno i gotovo netaknuto. Kao raj na zemlji.
Uvala Saharun proteže se na 80 ha. More je duboko 10 metara, a posebnost mu daje sitni bijeli pijesak, dok je na žalu krupniji šljunak, to jest kameni obluci. Sve to čuva šuma karakteristične mediteranske zajednice gariga, makije te crnog i alepskog bora. Podmorje je bogato livadama morske cvjetnice Posedonie oceanice, mediteranskog endema te drugih brojnih vrsta koje su predložene za europsku mrežu staništa NATURA 2000. Bioraznolikost je jedan od razloga što je Saharun zaštićen u okviru Sjeverozapadnog dijela Dugog otoka u kategoriji značajnog krajobraza.
Zaštita Posedonie oceanice
A da bi uvala Saharun ostala prirodna i koliko – toliko netaknuta, brine Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima prirode Zadarske županije. Sa Zoranom Božićem, glavnim nadzornikom Ustanove, proveli smo jedan dan u obilasku ovog zaštićenog lokaliteta.
Njegova uloga je obići koncesionare na plaži, provjeriti radi li sve u skladu s propisima i zakonom, educirati posjetitelje ponašanju unutar zaštićenog lokaliteta, nepaljenju vatre, čuvanju okoliša… Božić obilazi Saharun jedanput ili dvaput mjesečno u zimskim mjesecima, a barem jednom tjedno u ljetnim mjesecima, dok je za trajanja turističke sezone Saharun stalno pod budnim okom čuvara prirode, tzv. rangera, Ivice Crljenka. Stalno se promišlja što još napraviti da bi se sačuvao ovaj raj na zemlji, a kako kaže Božić, od početka svog djelovanja 2002. godine, Ustanova je već napravila puno. To je prepoznato i šire pa je plaža Saharun lani na Danima turizma u Rovinju dobila nagradu za najbolju ruralnu/udaljenu plažu u Hrvatskoj.
– Iako je ovo područje zaštićeno još 1967. godine, nije se dovoljno brinulo o njegovoj zaštiti dok nije osnovana Ustanova. S obzirom da je Saharun omiljeno mjesto nautičara, jedan od najvažnijih poteza bio je zaštititi livade morske cvjetnice koje se uništavaju sidrenjem. Tako smo zabranili sidrenje i postavili vezišta. Dobili smo koncesiju od Ministarstva kulture, koje brine za zaštićena područja prirode, da možemo naplaćivati vezišta. To se naplaćuje 10 kuna po metru dužine plovila za jedan dan. Svrha naplate je samofinanciranje Ustanove, ali i zaštita cvjetnice. Zanimljivo, ljudi nešto počnu cijeniti tek kada im se naplati. Pritom se educiraju o važnosti zaštite pa se zaštitnički i ponašaju, kaže Božić, dodajući da je dozvoljena brzina na moru maksimalno 5 čvorova, a kupači i brodovi su zbog sigurnosti odvojeni “psihološkom barijerom”.
Posedonija se najčešće razmnožava otkinutim korijenjem. Rast je vrlo spor, oko 1 centimetar na godinu pa neki primjerci mogu biti stari i nekoliko stotina godina. Zato je posedonija najdugovječniji organizam našeg mora, a i najvažniji ekosustav Mediterana. Livade posedonije su tvornice kisika, pružaju smještaj mnogobrojnim životinjskim vrstama i algama koje na njoj obilato rastu, povećavaju vidljivost u vodenom stupcu, hrana su organizmima te smanjuju odnošenje sedimenta.
Iako Posedonia oceanica zvuči tako uzvišeno, narodna imena voga i lažina, dovoljno govore o tome koliko je među ljudima omiljena. Koliko god je obveza Hrvatske zaštita posedonije, u ljetnim mjesecima ju nije potrebno čuvati u jednom od njenih izdanja kada se nakupi po obali u visini od jednog metra. Zato se ljeti plaža redovito čisti.
– Zna se očistiti i na tisuće kubika “lažine”. Od ove godine imamo ugovoreno cjelogodišnje čišćenje plaže, i od trave i od smeća, kaže Božić.
Posedonija skupljena na plaži nerijetko se odvozi u maslinike otočana, gdje zadržava vlagu i pretvara se u humus, što je još jedan primjer prirodnog “kruga života”. Ipak, u zimskim mjesecima naplavine posedonije nije potrebno uklanjati jer one štite pijesak od erozije. Zapravo kroz niz godina, bez posedonije, na Saharunu pijeska ne bi ni bilo. A pijesak je i čini tako prekrasnom. Baš zbog tih naplavina, Saharun bi mogao dobiti status “eko – plaže”, što bi se najviše koristilo u svrhu informiranja kupača.
Kako se sidrenjem prenosi i Caulerpa taxifolia, opasna invazivna alga, zabranom sidrenja u Saharunu, njegovo podmorje je zaštićeno i od ove opasne biljke koja posredno uništava sve organizme u moru.
Diskretna intervencija u prirodno
Govori se da prirodne ljepote, sunce i more već odavno nisu dovoljni za uspješan turizam. Iako po mnogima Saharunu ništa drugo osim prirodnih ljepota ne nedostaje, u Ustanovi su se pobrinuli da, bez puno uplitanja u prirodno, boravak kupačima u uvali bude još ugodniji. A u sezoni kupača bude i po 400 do 500 na dan.
– Postavili smo 10 atraktivnih suncobrana od trstike da se uklope u prirodni ambijent, povećali broj kontejnera i kemijskih WC-a, a smeće se odvozi svako jutro. U uvali imamo pet koncesionara, točno koliko smo procijenili da je dovoljno, a da ne narušava izvornost Saharuna. Među koncesionarima su dva ugostiteljska objekta, naplata parkiranja, tvrtka za održavanje plaže, prodaja palčinki te prodaja autohtonih proizvoda Dugog otoka, kaže Božić, dodajući da su koncesionari uglavnom lokalni ljudi kojima je na ovaj način pružena prilika da rade na svom otoku.
Bez kiča, glasne glazbe i vreve, što je slučaj na mnogim modernim plažama, kupači tamo imaju sve potrebno za okrepu i uživanje u miru. (Čak smo čuli od mještana da zadnjih dana ondje uživaju i najpoznatija hrvatska trudnica i njezin princ na “bakrenom konju”.)
U Saharun se ne naplaćuje ulaz, niti korištenje suncobrana. Time, govori Božić, Ustanova daje svoj doprinos turističkoj ponudi Dugog otoka. Ali od prošle godine se naplaćuje parkiranje kako bi ono napokon bilo uredno.
Vlakićem do Saharuna
– Prijašnjih godina je znalo biti neugodnih situacija jer su se ljudi parkirali po cesti, što je bilo i opasno. Sada im je omogućeno parkiranje u hladovini borova uz naplatu jednog od naših koncesionara. Osim automobilom, do Saharuna se može doći autobusom i vlakićem, govori Božić.
Informativni letci i table upozoravaju ljude na oprez i primjereno ponašanje u zaštićenom dijelu prirode, a jedno od najvažnijih upozorenja je vezano za paljenje vatre.
– Strogo je zabranjeno paljenje vatre na plaži i u šumi, a razmišljamo zabraniti i pušenje u šumovitom dijelu. Naime, na podu je toliko suhih borovih iglica koje bi planule za tren, a šuma je gusta i velika da je ni sve postrojbe svijeta ne bi ugasile. Zato je tijekom ljeta pojačan vatrogasni nadzor tzv. Sezonske interventne vatrogasne postrojbe koja obitava u Božavi i pazi na otoke, posebno na zaštićena područja, ističe Božić.
U svojim obilascima Božić zna naići na razna kršenja pravila, poput odlaganja otpada ili ilegalnog kampiranja u šumi. Ipak, priznaje da se svijest ljudi puno promijenila.
– Veći dio ljudi je osviješten. Recimo, nisam nikad primijetio da bacaju smeće u more. Uz letke i table, naš pedagoški pristup i informiranje, ljudi uvažavaju naše opaske. Na kraju krajeva, osjećaju da se nalaze na vrijednom i prelijepom mjestu i žele i sami pridonijeti da ono ostane kakvo je, zaključuje Božić.
Druga strana savršenstva
Na Saharunu je tijekom cijelog ljeta čuvar prirode, rendžer Ivica Crljenko. Njegova tvrtka Figurica brine za čišćenje plaže od smeća i morske trave, odvoz otpada, a sam je zadužen i za naplatu vezišta.
Nema ljepšeg, pomislio bi svatko, nego cijelo ljeto živjeti u toj prekrasnoj uvali. Ipak, kako kaže Crljenko, savršena ljepota Saharuna ima i svoju drugu stranu. Zato je važno njegovo poznavanje područja, vještina i informiranje.
– Čim malo puhne, mogu nastati problemi s brodovima jer je uvala potpuno otvorena prema Italiji. A najčešća su jaka juga. Uvala je baš na razmeđi sjevernog i srednjeg klimatskog Jadrana pa je vrlo zanimljivo da jedan dan može biti oaza mira, a drugi dan poprište velikog nevremena. Zato sam stalno u kontaktu s meteorološkom postajom. Neki gosti opasnosti nisu svjesni pa ih uvijek uoči juga upozorim da se radije privežu negdje drugdje. Kada se nevrijeme smiri onda se vrate pa mi zahvaljuju. Njihova sigurnost nam je najvažnija. A jedino ako se osjećaju sigurno mogu otpustiti kočnice i zaista uživati, kaže Crljenko.
Čuvar Crljenko svaki dan s gumenjakom obiđe privezane brodove, jahte, jedrilice, pozdravi goste, ispriča sve o potrebi zaštite Saharuna i naplati vezište. Pritom se susreće s raznim situacijama, ljubaznim i neljubaznim ljudima i njihovim neobičnim zahtjevima.
– Najopasniji su “kvazinautičari” kojih je najviše među Slovacima, Česima i Poljacima. Ne znaju se ni vezati, a ako nisu optimalni uvjeti na moru, oni se ne snalaze. A ne znaju se baš ni kulturno ponašati. Puno su vještiji Talijani, koji su uz to i prava gospoda. Nikad im nije problem platiti, posebno uz mali “sconto”. Slovenci najbolje poznaju našu obalu, svaku uvalicu i njihove specifičnosti. Lani su se bunili zbog plaćanja jer Saharun nije bio zapisan u karti sidrišta koja se naplaćuju. Ove godine je upisan u nautičke časopise pa više nema prigovora, kaže Crljenko.
Saharun kao sak
Vječna je rasprava o imenu Saharuna, to jest Sakaruna, a čak se neki lokalci ne mogu dogovoriti.
No, za Sakarun ima jedno objašnjenje. Kaže se da je to ime došlo od saka, ribarskog alata, mreže. U dužini od 40 kilometara nerazvedene obale Dugog otoka, Saharun je prva uvala i zato u nju ulazi sve što putuje morem. Skuplja sve poput saka. Zato se u nju često zavuče razno smeće, a najgori prizori dogodili su se ove zime kada su se velike količine smeća iz Albanije nakupile na obali prekrasne plaže.
najnovije
najčitanije
Zadar
»RAT« U VIJEĆNICI
Radeta: Između Dukića i proračuna samo je pet litara boje i malo hrabrosti
Ostali sportovi
ATP Miami
Grigor Dimitrov izbacio Carlosa Alcaraza, “umirovljenica” Danielle Collins izborila finale
Županija
NEPRAVOMOĆNO
ZADRANIN FIZIČKI OZLIJEDIO ŽENU IZ ŽDRELCA: ‘Pala sam u nesvijest, krv je svuda tekla…’
Zadar
JAVLJA DHMZ
Danas djelomice sunčano, povremeno uz promjenljivu naoblaku
Scena
Noa Beach Club
Severina otvara May 1st Festival na najpoznatijoj party plaži u Hrvatskoj
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE
U Ričinima lopov iz kuće ukrao novac i ručni sat, krađa zabilježena i u Arbanasima…
Zadar
predizborni program