17 °C
Online izdanje
Nedjelja, 19.veljače 2017.
Vi ste ovdje:  Home » Prilozi » Plodovi
RSS feed
Današnji broj
Plodovi
Povratak
Model vinogradarstva kao u Corlleoneu na Siciliji
Piše: Nedjeljko Jusup
Tamo, u mjestu Corlleone po kojemu je nazvana poznata obitelj iz filma Kum, talijanska Vlada je uz europske fondove pomogla vinogradarima u podizanju nasada, ali i izgradnji zadružne vinarije. Tamošnji vinogradar, koje je ujedno i zadrugar, oslobođen je svih poreza ne samo u proizvodnji nego i od ostvarenih prihoda od prodaje vina, otkriva profesor Ante Kolega Bage
Foto: Arif SITNICA

Posljednji Mohikanac ili začetnik renesanse otočnog vinogradarstva,  prostrujalo je glavama mnogih kada je na ovogodišnjoj Sabatini među nagrađenim vinarima pročitano i ime Branka Frlete iz Žmana na Dugom otoku. U kategoriji otvorenih vina  njegova Plavina, berba 2015., dobila je brončanu medalju, ali Branka nije bilo da primi odličja. Pokušali smo ga pronaći, raspitivali se po Dugom otoku i Žmanu, ali bez uspjeha. Rekoše nam da Branko živi u Splitu, a mi se već ponadali da je možda u svom podrumu, konobi ili vinogradu u Žamanskom polju.

- Branko tu navrati, održava stotinjak panja vinograda na lokaciji Dolac. Osim njega vinograd u Velom jezeru imaju Ivica Lordanić i Desan Didović, a u Malom jezeru Boris Antonina, Dragan Morović i Vedran Perić. Sve zajedno niti 2,5 tisuća panja. Još nekolicina dugootočana istraje izvan jezera, ali sve zajedno to je zanemarivo u odnosu na nekada kada je Žmansko polje vrvjelo od ljudi, kaže kolega Nenad Marčina. On je dobar poznavatelj dugogotočkih prilika. Više puta je i pisao o fenomenu kako se plodna polja u okolici Žmana zimi pretvaraju u Malo i Veliko jezero. Radi se o periodičnim kraškim jezerima koja su od jeseni do proljeća naplavljivala nekada obrađena tla, pretežito vinograde.

Kako su nestali žmanski tako nestadoše i gotovo svi drugi vinogradi na zadarskim otocima.

Otoci bez vinograda

Evo, primjerice, na otocima zadarskog arhipelaga nema niti jednog registriranog vina s oznakom HOP-a, izuzev Gegića, autohtone sorte bijelog vina s otoka Paga, oživljene nakon 70 godina, kaže Božo Novaković, tajnik Hrvatske udruge vinarskih gradova. On ukazuje na  problem jako slabe zastupljenosti vinove loze na otocima zadarskog arhipelaga u odnosu na ostale dalmatinske otoke.

- Na otocima nema vinograda. To je jako čudno jer po srednjovjekovnim zapisima koje sam čitao vinogradarstvo je uz stočarstvo bilo glavna poljoprivredna grana na otocima. Danas, nažalost to nije. Vinograde su zamijenili maslenici, a to je vidljivo i po podacima kako je 1990. godine na zadarskim otocima pod vinogradima bilo 229 hektara, dok prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi danas ima svega 42,5 hektara površine pod vinogradima.

Jedan od razloga nestajanja vinograda s otoka leži u činjenici da se 1885. pojavila peronospora koja je uništila velik dio vinograda, a nekoliko godina kasnije, i to najprije na Silbi pojavila se bolest žiloždera koja je napadala vinovu lozu, pojasnio je Novaković.

Dalmatinsko vinogradarstvo u tim je godinama proživljavalo tragičnu sudbinu. Ipak, reagiralo se, i za današnje vrijeme, nevjerojatno brzo. Iste, 1894., godine kada je prva žiloždera otkrivena u ovim krajevima, na otoku Silbi podignut je matičnjak američkih podloga. S vremenom, kad se ova opaka bolest postupno stavila pod kontrolu, postupno se ponovno počela saditi vinova loza, ali ne i na otocima zadarskog arhipelaga.

Nema vinarskih zadruga

Na nedavnom predavanju o tome Novaković je predložio suradnju između jedinica lokalne i područne samouprave, razvojnih agencija, Savjetodavne službe i Zadružnog saveza Dalmacije kako bi se potaknula ponovna sadnja vinove loze na zadarskim otocima jer naša regija ima velik potencijal za proizvodnju i promociju vlastitih vina.

- I dok na svim drugim otocima, od Krka, Cresa, Brača, Hvara, Korčule imamo razvojeno vinogradarstvo i vinarstvo, na zadarskim otocima to nije slučaj.

Primjetio sam kako je na spomenutim otocima razvijeno i zadrugarstvo, odnosno vinarske zadruge, a upravo su na otocima srednje i južne Dalmacije zadruge nositeljice gotovo 90 posto proizvodnje Plavca malog. Na otocima zadarskog arhipelaga je (bilo) razvijeno maslinarstvo i uljarske zadruge. Možda je rješenje u osnivanju vinarskih zadruga jer upravo su zadruge nositeljice gospodarskog razvoja ruralnih krajeva. Na ovaj način bi se također spriječilo iseljavanje stanovništva na otocima, mišljenja je Novaković.

Osim Novakovića i Otočnog sabora problematikom otoka i kako revitalizirati vinogradarstvo bavi se i Ekspetna radna skupina za spas hrvatskih otoka, koje je predsjednik sveučilišni profesor Ante Kolega Bage.

 Vinogradarstvo na zadarskim otocima gotovo je izumrlo, kaže profesor Kolega.

Glavni razlog izumiranja vinogradarstva je nestanak tradicijskih obiteljskih poljodjelskih gospodarstava.

Vinogradarstvo je bilo do 70- tih godina prošlog stoljeća utkano u život OPG-a. Raspadom tradicijskih zajednica urušava se i njena proizvodna struktura u kojoj je uključeno vinogradarstvo i podrumarstvo, kao njezin nezaobilazni čimbenik.

Depopulacija i deagrarizacija zadarskih otoka započela je dva desetljeća ranije negoli na kopnu.

Gubitak pučanstva 60-tih do 90-tih godina osjetio se najprije na rubnim otocima: Olibu, Premudi, Silbi, Istu, Molatu i Dugom Otoku, zatim na Zverincu, Sestrunju, Rivnju, Ravi i Ižu, koji su izgubili i do 80% vlastitog življa, a Pag, Vir, Pašman i Ugljan koju su bliže kopnu i do 50%.

Ubrzano iseljavanje otoka nastavlja se i nakon osamostaljenja Republike Hrvatske. Vinogradarstvo može najviše doprinijeti kako ostanku ljudi tako i naseljavanju otoka.

Intenzivna sadnja vinograda u razdoblju 2000. do 2010. nažalost zaobišla je mnoge otoke koju su gotovo ostali bez ljudi.

Kako zaustaviti iseljavanje i vratiti ljude?

Vinogradarstvo u budućnosti može zaustaviti iseljavanje otoka isključivo državnom pomoći, odnosno mjerama financiranja podizanja novih vinograda preko europskih, ali i domaćih fondova. No, najprije valja krenuti od pitanja vlasništva. Ujednačavanja gruntovnice i katastra. Neke otočke općine su započele novu katarstasku izmjeru. Kad se sredi gruntovnica, treba evidentirati postojeće OPG-e koji žele saditi vinograde. Podizanje vinograda treba financirati iz državnih i europskih fondova. Vjerujem da bi se tada uz, postojeće OPG-e, na natječaje javili i mladi ljudi koji žele ostati i raditi na svojoj djedovini. Ovo bi se moglo realizirati putem

 Poštanske banke, jedine državne banke u nas, koja ima svoje urede i na otocima.

U strategiji obnove vinogradarstva na otocima valja uvoditi kako izvorne sorte , primjerice babić, maraštinu, gegić, mali plavac, tako i najbolje svjetske sorte cabarnet sauvignon, merlot, syrach na najboljim vinogradarskim položajima na svijetu, što su bez sumnje naši otoci.

U tehnologiji dobivanja vina na većim otocima, primjerice Dugom Otoku , Ugljanu, Pašmanu i Pagu podići zadružne vinarije koje se usustavljuju u ključne čimbenike vinogradarstva i vinarstva na otocima.

Osim uređenja zemljišta država mora bespovratno financirati sadnice, dati stručnu pomoć i navodnjavanje, zajamčiti otkup , kreditirati zalihe i financirati troškove reklame i marketinga. Nadalje, valja ukinuti poreze u okviru vinogradarske proizvodnje, osobito PDV na nabavu repromaterijala za vinogradarsku proizvodnju.

U marketingu otočkih vina proizvoditi vina izvornih sorata  i isticati posebne okuse i mirise u kakvoći proizvoda. Prodaju organizirati preko izravne prodaje u okviru turističkog smještaja uz pomoć turističkih društava. Nuditi vina izvornih vinogradarskih položaja najboljih svjetskih kultivara turistima iz poznatih vinorodnih zemalja iz kojih najčešće dolaze gosti, primjerice Njemačke, Austrije, Slovenije, Italije i Francuske.

 Sve ove mjere, smatra profesor Kolega, treba provesti preko Vlade Republike Hrvatske i mjerodavnih ministarstava, savjetodavne poljodjelske službe, županija, općina i gradova.

U provedbi mjera usuglasiti provedbu svih pogodnosti koje proizvođačima i žiteljima proizlaze iz Zakona o otocima Republike Hrvatske.

- Ako se žurno ne krene u provođenje ovih mjera za 10-ak godina nestat će aktivnog stanovništva najprije na svim rubnim otocima, potom i na onima na kojima još ima života. U najboljem slučaju otoci će postati ljetovališta koja će biti uglavnom sezonski naseljena. Bez domicilnog stanovništva, a tamo gdje nema domaćih ljudi nema ni države, zaključuje profesor Ante Kolega Bage.

 PRIMJER SA SICILIJE

Za poticanje vinogradarstva na našim otocima može poslužiti i primjer sa Sicilije. Tamo, u mjestu Corlleone po kojemu je nazvana poznata obitelj iz filma Kum, talijanska Vlada je uz europske fondove pomogla vinogradarima u podizanju nasada, ali i izgradnji zadružne vinarije.

 Tamošnji vinogradar, koji je ujedno i zadrugar, oslobođen je svih poreza ne samo u proizvodnji nego i od ostvarenih prihoda od prodaje vina.

Država jamči i financira otkup svih količina grožđa od proizvođača.

 Grožđe tako njihovu vinariju košta, primjerice 1 kunu, a ne 4 kune kao kod nas. Tako sicilijanska zadružna vinarija prodaje vino u "refuži" po jedan euro i to u maloprodaji. To zadružno sicilijansko vino cijenom je konkurentno na talijanskom i svjetskom tržištu vina. Svi pofitiraju, pučanstvo ne napušta selo, turistička potrošnja dobiva izvorni proizvod, a i država ima koristi jer ubire poreze od povećane turističke i ine potrošnje, kaže profesor Kolega

 OTOČANIMA SPOMENIČKA RENTA

- S odlaskom pučanstva nastalo je i koza, ovaca i vinograda. Zadnji je tren da država preko agrarne banke počne financirati podizanje vinograda i oslobodi proizvodnju od svih poreznih nameta, uključujući i PDV na sredstva za proizvodnju. Država treba uvesti i posebne poticaje za vinograde na otocima u obliku spomeničke rente, kao što to imaju u Francuskoj. Za vinograde ne samo na otocima nego na terasama i većim kosinama - bandama u svim vinogradarskim krajevima, francuski vinogradari uživaju spomeničku rentu jer se takvi vinogradi tamo  tretiraju kao kulturno dobro nacionalne baštine. A što su drugo vinogradi na našim otocima?! - pita profešur Kolega koji se, kaže, ne može načuditi da spomeničku rentu imaju neke stare zgrade u gradovima, a ne i preksrani vinogradi na otocima.

 PRIJEDLOZI EKSPERTNE SKUPINE

1. Potpuni otkup

Osigurati putem implementacije sustava državnih robnih zaliha i koordinacije svih subjekata (državnih i tržišnih) potpun otkup grožða i maslina tj. vina i ulja (proizvodnja za domaæe potrebe je nedostatna i boljom organizacijom se to zasigurno može provesti).

2. Agrarna banka

U okviru Hrvatske poštanske banke kao jedine banke u državnom vlasništvu potrebno je formirati Agrarni odjel koja bi pratila poljodjelstvo na otocima i čitavoj državi te bi svojim povoljnim kreditima osiguravala povoljne financijske uvjete za otkup grožđa i maslina te funkcioniranje tržišta poljoprivrede.

3. Razvojni krediti

Razvojni krediti za poljodjelstvo trebaju biti kao u EU od 1 do maksimalno 3% kamata.

4. Katarstarska izmjera

Provesti žurno novu katastarsku izmjeru, kao temelja modernog tržnog gospodarstva. Hrvatska preko Državne geodetske uprave može sufinancirati projekte izmjere 60%, a lokalna samouprava 40%.

5. Konsolidacija zadružnih vinarija

Po uzoru na zemlje članice EU pomoći zadružnim vinarijama na otocima i Dalmaciji stvaranjem pogodnog poslovnog okruženja posebnim i žurnim državnim mjerama restrukturiranja, financijske konsolidacije te osiguravanja povoljnijih poreznih tretmana.

6. Sustav navodnjavanja

Provesti brži i snažniji razvoj nacionalnog projekta navodnjavanja u Dalmaciji i otocima.

7.Obnova terasastih vinograda

U sklopu EU fondova osigurati obnovu vinograda na terasama i bandama na otocima i zaobalju koje imaju veliki turistički potencijal.

8.Marketinška strategija

Izraditi marketinšku strategiju i standarde izvoznih vina kao i vizualnu prepoznatljivost pojedinih regija (logotip, propagandne materijale na više svjetskih jezika itd.), kako bi se razvila Nacionalna promidžba vina posebno kroz zajedničko korištenje odnosnih EU fondova. Posebno razvijati stalnu edukaciju potrošača o kvaliteti vina i unaprjeđivati kulturu pijenja vina u Hrvatskoj.

9. Kontrola tržišta grožđa i uvoza

Od strane nadležnih državnih službi uvesti strožu kontrolu tržišta grožđem u svrhu onemogućavanja pojave nakupaca te uvesti kontrolu kvalitete vina i kvalitete opreme vina koja se uvoze u skladu sa Zakonom o vinu.

Trenutno nema komentara

Komentiranje više nije dostupno
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr