Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Kragić: Cijena nafte bi mogla pasti ako se riješi problem s Iranom

24.01.2012. 23:00
Kragić: Cijena nafte bi mogla pasti ako se riješi problem s Iranom


Iransko odbacivanjeameričkog upozorenja oko zatvaranja strateškog Hormuškog tjesnaca, prouzročilo je najnoviji skok cijena nafte na svjetskom tržištu. U reakciji na iranske prijetnje o zatvaranju Hormuškog tjesnaca, kroz koji se odvija gotovo 40 posto svjetskog naftnog prometa morem, Washington je u srijedu upozorio Teheran da neće tolerirati nikakvo ometanje pomorskoga prometa u tom tjesnacu. Za to SAD u Zaljevu ima dovoljno snažne vojne i pomorske snage. Situaciju oko nove naftne krize, za Zadarski list komentirao je član uprave Tankerske plovidbe Petar Kragić.
–  Kriza oko Hormuškog tjesnaca je temeljna pretpostavka kad se govori o aktualnom povećanju cijene sirove nafte na svjetskom tržištu. Međutim, nafte ima dovoljno jer se između ostalog, na tržište vratila Libija. Stoga, ako se problem s Iranom rješi vrlo brzo, cijena barela bi mogla pasti za pet američkih dolara. Tu bih odvojio aktualno povećanje cijene benzina, posebice skok preko 10 kn za litru supera 95, i to iz razloga što je cijena tog derivata u nas opterećena raznim davanjima. U svakom slučaju, trenutačna proizvodnja nafte u svijetu je dovoljna zbog činjenice da Amerika i Europa bilježe pad, a Azija povećanje potrošnje nafte. U slučaju najgoreg scenarija, zatvaranja tjesnaca od strane Irana, sigurno je da bi Sjedinjene Američke Države intervenirale. Tad bi cijene jako skočile, ali nakon kratkog vremena bi se stabilizirale, rekao nam je Petar Kragić.
Kragić svoju prognozu temelji na činjenici da iranska mornarica nije dovoljno velika za trajnu fizičku blokadu tjesnaca, ali ima sredstva, posebice podvodne mine i raketne kapacitete, koji bi mogli nanijeti veliku štetu pomorskom prometu. Podsjetimo se samo listopadskog rata 1973. između Egipta i Izraela, kad je izvan prometa ostao Sueski kanal, što je prouzročilo prviu naftnu krizu. Stoga američka 5. flota stacionirana u obližnjem Bahrainu pažljivo motri pokrete iranskog brodovlja u tjesnacu. Polaganje podvodnih mina ili raketna aktivnost sigurno ne bi ostali neprimjećeni i vrlo vjerojatno bi izazvali odgovor Amerikanaca, možda čak preventivni napad.
Zatvaranje tjesnaca, prema izjavama iranskih vlasti, odgovor je na moguće uvođenje sankcija na izvoz iranske nafte zbog spornog iranskog nuklearnog programa. Iran sa svojih  23 podmornice i više od 100 ratnih brodova može relativno lako zatvoriti Hormuz. Međutim, udarna moć 5. flote i njenih 20-ak brodova može se mjeriti s najvećim ratnim mornaricama na svijetu. Današnje tankere, kažu stručnjaci, teže je potopiti nego ratne brodove, no ne samo ekonomske, nego i ekološke posljedice bi bile nesagledive. Stoga je realno očekivati da se oko Hormuza neće potezati ishitreni potezi.