17 °C
Online izdanje
Utorak, 27.lipnja 2017.
Vi ste ovdje:  Home » Prilozi » Panorama
RSS feed
Današnji broj
Panorama
Povratak
Vojni kompleksi na Molatu, Istu i Silbi centri znanja?
Piše: Marija Knežević

Jedna od predavaonica Sveučilišta u Zadru u kojoj je održan ogledni sastanak zainteresiranih za sudjelovanje u provedbi projekta Arhipelogos bila je premala da primi sve one koji su na njemu htjeli sudjelovati. Mnogi su ostali stajati na nogama, ali sastanak se ipak održao.

Podsjetilo je to sve na sastanak na Molatu 2009. godine kada se o projektu Arhipelogos tek počelo razgovarati.

- Bio sam tamo i sjećam se velikog uzbuđenja i podrške mještana, kaže prorektor prof. dr. sc. Josip Faričić sa Sveučilišta u Zadru koje je pokretač cijelog projekta.

Prošlo je gotovo deset godina otkad se o Arhipelogosu počelo razgovarati, no zanimljivo je kako je, uz podršku mještana, uključenih institucija i svih u međuvremenu izmijenjenih državnih vlasti, dobio podršku i "zeleno svjetlo", ali nije se uspio realizirati.

Radi se o projektu revitalizacije i obnove zgrada bivših vojarni na Molatu, Istu i Premudi i njihovog korištenja od strane Sveučilišta i mještana.

"Pokriveno" kopno i more

Na Molatu su tri kompleksa, dva u samom naselju i jedan koji je dislociran i nalazi se na poluotoku Bonaster. Na Istu i na Premudi je po jedan kompleks.

- Program bi se trebao izvoditi u nekoliko faza. U prvoj fazi obnovila bi se dva kompleksa na Molatu, radi se o zgradama koje je moguće koristiti za znanstveno-istraživački rad, a na Istu su kapaciteti nešto veći, pa bi se tamo mogle održavati znanstvene konferencije, otočne škole, nastava i slično, kaže Faričić.

Ovakve lokacije nazivaju se brownfield područja, odnosno područja koja se ne koriste, zapuštena su i velikim dijelom devastirana.

- Od svega što je ostalo moći ćemo koristiti vjerojatno samo gole zidove, ako i to. Uništeni su prozori, vrata, sve je puno vlage... Prostori sada ne koriste ničemu, obrasli su vegetacijom i njihova će obnova pridonijeti i funkcionalno i fizionomski sredinama u kojima se nalaze, kaže Faričić.

Rektorica zadarskog Sveučilišta prof. dr. sc. Dijana Vican potpuno podržava ostvarenje programa Arhipelogos.

- U mom programu pri kandidaturi stajalo je poticanje projekata, i to posebno onih koje će financirati Europska unija. To nisu samo znanstveno-istraživački, već i mnogi drugi projekti. Ova godina mandata usmjerena je na buđenje nečega što je počelo ranije i osmišljavanje načina od strane Uprave kako to napraviti. Arhipelogos je zametak koji želimo oživotvoriti. Učinit ćemo to tako da se okupe svi nositelji znanstveno-istraživačke djelatnosti Sveučilišta koje se razvilo tako da uz društvene i humanističke ima i tehničke, biomedicinske, biotehničke, prirodne i druge znanosti te interdisciplinarno područje geografije. Imamo 'pokriveno' i kopno i more, prostorno odlično stojimo i na nama je sad da probudimo sve odjele i da oni u projektu vide svoju ulogu.

- Arhipelogosu pristupamo kao istraživačkom, edukativnom i tehnološkom programu. Za to već od ranije imamo jako dobre postavke, što je i razumljivo jer se o programu promišlja već desetak godina. Ono što je dosad bila prepreka je to što smo u nekoliko navrata kontaktirali državne vlasti, Vladu i predsjednike države, a sada i predsjednicu, vezano za ustupanje na korištenje prostora bivših vojarni. Na Sveučilištu imamo brojne znanstvene timove koji se bave proučavanjem otočnog prostora ili na otocima provode dio svojih aktivnosti, ali to smo dosad radili uglavnom koristeći raspoložive sveučilišne kapacitete i trošeći sredstva na putovanja, smještaj i slično. Upućeni smo tako na suradnju s lokalnom zajednicom, osobito s otocima koji su u administrativnom sastavu Grada Zadra. Na tom području s Gradom Zadrom razvijamo partnerski odnos i u razmišljanju o prostorima koji bi se mogli koristiti za znanstvene i nastavne aktivnosti, došli smo do zaključka da bi iz više razloga optimalno bilo korištenje bivših vojarni na otocima Molatu, Istu i Premudi. S Gradom radimo na izradi studije optimizacije, odnosno korištenja vojarni, kaže Faričić i dodaje kako bi Sveučilište bilo isključivi korisnik tih prostora iz više razloga.

Koncept urboarhipelaga

- Osim što bismo u tom prostoru provodili naše programe, nastavničke i znanstvene aktivnosti u sklopu projekata, nastavu na svim razinama studija ili ljetne škole uz neke druge oblike cjeloživotnog učenja, Arhipelogos će biti izvrsna platforma za oživotvorenje jasnijih poveznica akademske s društveno-gospodarskom zajednicom u nečemu što se u literaturi naziva 'koncept urboarhipelaga'.

U tom je konceptu s motrišta arhitekture nastupao Nikola Bašić, ali i uvaženi znanstvenici iz područja geografije i drugih znanstvenih disciplina.

Urboarhipelag je prostor jedinstvene funkcionalne cjeline grada i otoka.

- Upravo na primjeru Zadra i bliskih mu otoka možemo proučavati ovaj koncept. Na tim našim otocima nikad se nije razvio neki grad jer su raspršeni u prostoru, pojedinačno nisu imali dovoljne resurse i uvijek su bili upućeni na grad na kopnu. Analogija postoji sa šibenskim otocima, dok su drugi jadranski otoci većinom veći i mogli su se formirati kao zasebne cjeline. Grad je u isto vrijeme doprinosio otocima i crpio otočne resurse. Preklapajući koncepte urboarhipelaga i Arhipelogosa, izlazimo u otočni prostor ne samo da bismo u njemu ostvarivali aktivnosti znanosti i obrazovanja, već želimo pridonijeti i otočnoj zajednici. Otočane i otoke ne vidimo samo kao predmete istraživanja, već i kao ravnopravne sudionike u našim aktivnostima koje ćemo na razne načine uključiti u smjeru društvenog i gospodarskog razvoja. U tom smislu Arhipelogos promatramo kao reverzibilan proces od kojeg bi koristi trebali imati i članovi akademske zajednice, uključujući domaće i strane studente, i otočani na razne načine, među ostalim i trošenjem dobara i usluga koji su tamo na raspolaganju. Želimo im pomagati u programima koji se odnose na njihove aktualne gospodarske aktivnosti, osobito na polju poljoprivrede, turizma, ribarstva i marikulture i slično. Resurse ćemo, i tu smo ambiciozni, usmjeriti i na jačanje internacionalne slike Sveučilišta, kaže Faričić.

Stanovnici otoka koji bi bili u projektu Arhipelogos već su u njegovom začetku i kasnije u više navrata pokazivali spremnost za suradnju i oduševljenje.

- To smo doznali u kontaktima s pojedincima, ali i s udrugama civilnog društva, osobito s Otočnim saborom. Dojma smo da svi jedva čekaju da se program pokrene.

- Naš prvi korak bit će kontaktirati Ministarstva za upravljanje državnom imovinom. Pitanje nekretnina u vlasništvu države je problem u cijeloj zemlji. Svaki put projekt bi došao do Vlade, ali ništa od realizacije. Nikada od strane vlasti u smislu cijelog projekta nije bilo nimalo dvojbe i mi smo sad odlučni da se to riješi i da projekt krene, kaže Vican.

- Za vrijeme premijerke Jadranke Kosor predmet je bio na Vladi i dobio je zeleno svijetlo. Dalje je otišao prema tadašnjoj Agenciji za upravljanje državnom imovinom, međutim tamo je sve stalo. Onda je došla druga Vlada, u nekoliko navrata smo ponovno iskazivali interes, predsjednik Josipović je dvaput obilazio otoke, i dvaput smo mu, budući je bio u pratnji odgovarajućih ministara, predstavljali cijeli elaborat, i uvijek smo dobili osmijeh i ohrabrenje da će se po tom pitanju nešto učiniti. Nije se napravilo ništa, ali se nadamo da će se sada pokrenuti jer smo upućeni direktno na nadležno Ministarstvo i da će se zaista ti objekti, koji su sada ruglo i dokaz nesređenih odnosa u državi, kultivirati i da ćemo od njih napraviti nešto što će biti prepoznatljivo i izvan granica Hrvatske.

Entuzijazam na Sveučilištu

- Tadašnji prorektor prof. dr. sc. Vladimir Skračić, koji je pokrenuo ideju Arhipelogosa, bio je apsolutno u pravu, nije bilo nikakve prepreke za rješavanje pitanja nekretnina. Sve je bilo spremno bez ikakve konkurencije i ičijeg protivljenja, nije trebao nikakav poseban konsenzus, ali naprosto nismo to ostvarili do kraja, kaže Faričić i napominje kako se na nedavnom sastanku na Sveučilištu osjetio entuzijazam i velika želja da se što prije nešto učini.

- Nošeni tim entuzijazmom i mi ćemo udariti poseban tempo i nalaziti sve načine kako bismo što prije sve riješili.

- Vjerujemo da će sve biti po našoj zamisli. Imam ludu sreću jer sam okružena ljudima koji se daju dušom i srcem, a u isto su vrijeme izvrsni znalci područja kojim se bave. Ovdje imamo i profesore Skračića i Uglešića i Faričića koji ovome pristupaju s posebnom energijom, kaže Vican.

- Cijela uprava je stala iza ovog projekta. Ovdje je stvar kontinuiteta i naših sustavnih nastojanja da se bavimo otocima, kaže Faričić.

Komentari (1)

krševan, prije 120d 23h
Isti naslov prije 5 godina prije prošlih izbora... bando lopovska lažljiva... pročitani ste, ne puši te vaše spike niko, doli na otocima pogotovo,snalaze se ljudi sami kako znaju... Samo jedna anegdota... Imali smo gusternu koju je napravila austro-ugarska naravno kao i sve drugo i imali smo vode... imali smo i špinu u centru sela, to dici bija spas, ne moraju doma ići piti pa ih starci ne mogu doma ostaviti.. šou.. i onda je došao naš poštovani Don i napravio nam vodovod (koliko je tu love usput opra to niko ne zna)... tako da sada imamo vodovod do svake kuće, ne moramo više karićima vodu vući... Ali ima jedan problem, kaže Don da evropska unija ne da se pije kišnica i da kišnica nije zdrava za naše mještane pa je na gusterni zatvorija buže da kišnica ne more ulaziti u gusternu... Sada gusternu jedino puni Zrmanja (kakav je to tek reket) koju moraš naručiti 01.05. da bi ti došla 15.08. i to ako je grad platija crvenom...
Suma sumarum: super moderni vodovod (ne bi bilo loše viditi koliko je košta) a vode nema, odnosno ima samo ako se Zrmanja smiluje... a kišnica je otrovna ali je besplatna jbg... Uglavnom ljudi se snalaze pa rade duplo veće gusterne... U sljedećim nastavcima o cesti MOlat - Brgulje i novim rivama...
Komentiranje više nije dostupno
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr