17 °C
Online izdanje
Subota, 27.svibnja 2017.
Vi ste ovdje:  Home » Reportaža
RSS feed
Današnji broj
Reportaža
Povratak
Francuzi očitali lekciju Hrvatima kako se vole more i pomorska tradicija
Piše: Andrina Luić
Foto: Andrina LUIĆ

Iako ih je slovom i brojkom 42, lokalna legenda  kaže da se u zaljevu Morbihan na jugu francuske pokrajine Bretanje  smjestilo 365 otoka i otočića. Koliko i dana u godini!  Ploveći desetak milja dugim zaljevom od grada Vannesa do poluotoka Rhuysa, uistinu je  teško odrediti granicu između kopna i gustom šumom obraslih otoka.  Osobito za čestih izmjena oseka i plima koje, baš kao i goleme meduze,  donosi Atlantski ocean kod Port Navala. Ako se prepustimo mašti i zamislimo da su za oseka mnoge izronile stijene otoci, broj plovila i jedara  koji su sedam dana gospodarili "malim morem" (doslovni prijevod zaljeva Morbihan) bio je stvaran i višestruko veći od svega što je mala hrvatska posada na Atlantiku i u najsmjelijim snovima mogla sanjati.

Jedanaest posada gajeta, leuta, batane, neretvanske trupe i ninske  Condure Croatice pokazali su da naša zemlja nije slučajno odabrana za  počasnu gošću najvećega europskog festivala mora i maritimne baštine,  koji se svake druge godine održava u Vannesu. Počast su joj na svakome  koraku iskazivali i domaćini Francuzi i ostali sudionici iz zemalja sjevernih mora. Ali kako to često biva, mi sami najmanje brinemo o sebi i ne  cijenimo ono što stoljećima imamo pa je tako Tjedan zaljeva Morbihan,  osim ushita što sudjelujemo na tako velikom pomorskom događaju, ponovno bacio sol na ranu naših ljudi od mora. Jer, kako shvatiti i objasniti  da zbog pomanjkanja novca falkuša nije doputovala u Francusku, da su  u posljednji tren zbog istog razloga odustale i neke neretvanske posade,  da se o starim, tradicijskim brodovima država ni na koji način ne brine, a  ono malo što ih se uspije obnoviti i održavati uglavnom ide na račun  udruga ili pojedinaca (entuzijasta). I konačno, može li Hrvatska biti domaćin međunarodnog festivala mora i pomorstva?

Ploviti se mora

- Može, ali ne smijemo i ne možemo kopirati ovo što smo vidjeli u  Francuskoj! Od Francuza bismo svakako trebali koristiti znanje i iskustvo. Mi smo, nažalost, premali i presiromašni da bismo mogli na jednome mjestu okupiti više od 2000 brodova. Europski festival tradicijskih  brodova kod nas bi se trebao održati na Murteru, s tim da se jedri u  šibenskom, zadarskom i kornatskom arhipelagu, drži Krsto Matulić,  vlasnik i kapetan pašmanske gajete "Mala Matulića". Slično razmišlja i  Željko Jerat, predsjednik Udruge Latinsko idro Murter-Betina, koji je posjet doministra pomorstva Zdenka Antešića hrvatskim posadama u  Francuskoj iskoristio za najavu razgovora o toj temi "na najvišoj razini".

Kako bilo, osim fantastičnog i neponovljivog doživljaja jedrenja u kurentima Atlantika i sudjelovanja u završnoj paradi više od 2000 brodova,  koju su predvodili gajeta "Mala Matulića" i brod "Crialeis" otoka l'Ile- aux-Moines, boravak u Francuskoj pamtit ćemo i po lekciji koju su domaćini održali na temu "kako se vole more i pomorska tradicija". A to se  najviše osjećalo upravo posljednjeg dana na završnoj paradi, kada su se  službenim sudionicima pridružili stanovnici iz svih 16 luka u zaljevu  Morbihan. I nije važno tko ima kakav brod, koje veličine, a posada uzrasta i godina. Važna je samo ona da "ploviti se mora"! Samci, cijele obitelji,  predškolska djeca, klubovi, svatko ili s veslom ili s konopom u ruci. Oni  koji, pak, toga dana iz nekog razloga nisu na moru, pružaju podršku s  obale glasnim navijanjem. Prema procjeni organizatora, oko 150.000 ljudi pozdravljalo je sudionike parade. Mnogi su stigli i iz različitih dijelova  Bretanje i Francuske jer je to bio drugi neradni produženi vikend zaredom.

Magična Bretanja

Prema riječima Brune Bodarda, direktora Turističkog ureda Vannes- zaljev Morbihan, svibanj je tradicionalno mjesec u kojemu Francuzi  imaju puno slobodnih dana i provode ih na mini-godišnjem odmoru, a  jedna od omiljenih destinacija jest Bretanja. Dok razgovaramo na brodiću koji nas prevozi na otok l'Ile-aux-Moines, iznosi nam podatak da  samo regija Morbihan godišnje ostvaruje 33 milijuna turističkih noćenja.  Za usporedbu, cijela Hrvatska bilježi oko 11 milijuna noćenja!!!

- Sve je ovdje podređeno turizmu i uz poljoprivredu i stočarstvo, to je  naša najjača gospodarska grana. Od početka ožujka do kraja studenoga  Morbihan posjećuju turisti iz cijelog svijeta. Dolaze zbog ljepote zemlje,  keltske magije kojom odiše ovaj kraj, kulturne baštine, dobre hrane, ponajprije školjaka koje su na neki način zaštitni znak cijelog zaljeva. Mira i  netaknute prirode. Stvarne, ne umjetne, objašnjava.

U Morbihanu nema golemih apartmanskih naselja, hotelskih mastodonata, betonirane obale. Prevladavaju mali, obiteljski hoteli i pansioni,  koji arhitekturom ne odudaraju od privatnih kuća, marine, kampovi...  Sve je uređeno strogim propisima i zakonima. Na jedina dva državna  otoka, l'Ile-aux-Moinesu i l'Ile-d'Arzu, već je 20-ak godina zabranjena  novogradnja, a i adaptaciju starih kuća nadzire lokalna uprava. Država je  zaštitila 200 metara obalnog pojasa, donijela propise o vrsti i načinu gradnje, tako da privatne kuće ne mogu imati više od dva kata, a stambene  zgrade najviše četiri. Vannes je grad bez nebodera i tek se u zapadnom  predgrađu može pronaći pokoja peterokatnica. Zabranjeno je postavljanje klima-uređaja po fasadama, pregrađivanje, dograđivanje ili ostakljivanje balkona. Tek ponegdje proviri pokoja zalutala satelitska antena.  Rigorozna pravila odnose se i na uređenje zelenih privatnih i javnih površina. Riječju, cijela regija djeluje kao brižno njegovani stoljetni arboretum.

Bratimljenje dva otočića

U Vannesu, gradu slici, kako ga nazivaju umjetnici, Hrvatska je na  obali rijeke Marle, koja se ulijeva u Atlantski ocean, podigla maritimno  selo i predstavila turističku, kulturnu eno i gastro ponudu Dalmacije. Zadranka Zrinka Mandić s Udrugom StolArt vodila je radionicu male brodogradnje u kojoj je deset djevojčica i dječaka gradilo brodić da bi ga posljednjeg dana porinuli i njime zaplovili ususret velikoj paradi. Izložba  fotografija Sakaruna, koju su zajednički organizirali JU Natura Jadera i  međunarodna asocijacija Najljepše uvale svijeta, toliko je oduševila veleposlanika RH u Francuskoj dr. Ivu Goldsteina da je odmah dogovoreno  predstavljanje u Parizu, i to u dva izložbena prostora. Priča o bogatoj pomorskoj tradiciji male zemlje na istočnoj strani Jadrana nastavit će se i za  stanovnike otoka Pašmana, koji su u Bretanji zapečatili prijateljstvo s  malim l'Ile-aux-Moinesom. Hoće li se nastaviti i za 11 posada koje su  časno predstavljale boje svoje zemlje, vidjet će se već za godinu, dvije,  kada bi Hrvatska, prema nekim najavama, trebala organizirati europsku  smotru tradicijskih brodova. Živi bili pa vidjeli!

Galerija slika
Trenutno nema komentara

Komentiranje više nije dostupno
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr