Knjiga već proizvela kontroverze u braniteljskoj populaciji

“Operacija Jaguar – oslobađanje brda Križ” naziv je knjige umirovljenog pukovnika Hrvatske vojske Ivana Vitanovića koja je ovih dana izašla iz tiska. Kao što je poznato, Vitanović je zapovijedao akcijom oslobađanja brda Križ iznad Bibinja u kojem su bile smještene snage srpskog agresora i JNA, a s kojeg se danima granatirao Zadar i okolna mjesta. Riječ je o nekadašnjoj radarskoj postaji JNA ukopanoj u kaponire ispod zemlje, a koja je služila kao izbačeno uporište srpskih snaga daleko ispred njihove crte obrane. Zahvaljujući dobrom poznavanju terena i dobro osmišljenoj akciji za koju je najzaslužniji baš Ivan Vitanović, bila je to prva značajna oslobodilačka akcija koja je tog svibnja 1992. odjeknula cijelom Hrvatskom.
Međutim, svih ovih godina Vitanović nije bio zadovoljan medijskom i povijesnom percepcijom akcije Jaguar te je prema svoji riječima, odlučio napisati što se zbilo tih svibanjskih dana 1992., a ne da o toj akciji govore oni koji u njoj nisu sudjelovali ili im je uloga bila minorna. Knjiga je već proizvela kontroverze u braniteljskoj populaciji, ali o kojima Vitanović nije htio u detalje. Štoviše, Vitanović ukazuje da je to njegovo viđenje i Domovinskog rata na zadarskom području od 1991. do 1995. Jedan dio knjige, od ožujka do kolovoza 1991. govori o prilikama na tadašnjoj Aerobazi Zemunik u kojoj je prije stupanja u Hrvatsku vojsku Vitanović službovao kao zapovjednik komande stana Vazduhoplovne vojne akademije JNA s činom zastavnika. Tijekom akcije Jaguar Vitanović je zapovijedao 2. bojnom 159. brigade HV-a, a neprijateljsku posadu na Križu upravo su činili rezervisti i aktivna vojna lica s obližnje Aerobaze. Štoviše, u knjizi se prvi put opisuje oslobađanje civilne Zračne luke Zadar koja je, misli Vitanović, oslobođena također 1992. te je od kolovoza iste godine bila pod nadzorom HV-a.
Knjiga Operacija Jaguar – oslobađanje brda Križ ima 484 stranice i kao zanimljivost čak 150 fotografija od čega samo šest crno-bijelih. Recenzenti knjige su dr. Serđo Dokoza i dr. Zlatko Begonja.