17 °C
Online izdanje
Srijeda, 28.lipnja 2017.
Vi ste ovdje:  Home » Zabava
RSS feed
Današnji broj
Zabava
Povratak
Lika ostaje i bez ljudi i bez krumpira!
Piše: Ljiljana Jurjević
Ličkog krumpira sve je manje, a o tome svjedoče i poražavajući podaci o proizvodnji koja je prije Domovinskog rata bila oko 78 tisuća tona, dok se danas lički proizvođači trse u pokušajima da dođu i do jedan posto nekadašnje proizvodnje
Pozivnica za Festival ličkog krumpira

Ako vas u subotu nanese put do Like, nikako nemojte propustiti Festival ličkog krumpira koji počinje 11 sati na crkvenom trgu župne crkve sv. Mihovila. Jedinstvena je to manifestacija od kada je lički krumpir postao zaštićeni lički izvorni proizvod. Ništa manje jedinstvena nije ni pozivnica za ovaj festival koja je jučer stigla u redakciju Zadarskog lista - lički krumpir umotan u pozivnicu! Manifestacija će biti više nego orginalna jer će se birati najveći i najteži krumpir i krumpir neobičnog izgleda. Naime ovaj neobičan festival organizira Općina Lovinac, u suradnji s Udrugom proizvođača ličkog krumpira te udrugom "Banica". Poznato je da je lički krumpir potporom općine i inicijativom lokalnih zadrugara zaštićen kao proizvod s geografskim podrijetlom te kao takav, uz kvalitetu svog sastava i kvalitetu zemljišta na kojem se uzgaja, spada u proizvode koji su apsolutno poželjni na hrvatskom tržištu te tržištu Europske unije. Namjera manifestacije je promocija ličkog krumpira, motivacija poljoprivrednika na ozbiljnije organiziranije bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom te obogaćivanje turističke ponude općine koju u konačnici želimo brendirati kao općinu ličkog krumpira.

Krumpir je jedna od najčešće korištenih namirnica u prehrani, a posebnu vrijednost u našim krajevima ima lički krumpir koji je nedavno postao i brand te dobio zaštitu geografskog porijekla. Riječ je o krumpiru za koji se koriste kvalitetnije sorte, ponajviše desiree, a zbog sastava tla, klime i visine na kojoj se sadi njihova nutritivna vrijednost je obično veća, pa tako imaju veći postotak suhe tvari, vitamina i minerala. Ljubitelji gastronomije znaju ići i toliko daleko pa okus ličkog krumpira uspoređivati s kestenom. Uz sve ove podatke, čudno je da je ličkog krumpira sve manje, a o tome svjedoče i poražavajući podaci o proizvodnji koja je prije Domovinskog rata bila oko 78 tisuća tona, dok se danas lički proizvođači trse u pokušajima da dođu i do jedan posto nekadašnje proizvodnje. Proteklu godinu tako je u Lici evidentirano samo 600 tona proizvedenog krumpira. Razlozi koji su utjecali na to, kako smo čuli od mještana Gračaca i Lovinca, mogu se vidjeti i u demografskim pokazateljima, jer Lika je ostala bez mnoštva stanovništva, ali tu su i drugi razlozi poput nekonkurentnosti, preusitnjenosti zemljišta, pa i nabave kvalitetnog sjemena. Krumpir su 1769. godine u Liku donijeli graničari iz Austro-ugarske monarhije. Najčešća sorta u Lici je desiree, no sadi se još nekoliko nakvalitetnijih vrsta. 

Trenutno nema komentara

Komentiranje više nije dostupno
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr