Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Država mora dati pojas za spašavanje, a ne uteg

24.10.2011. 22:00
Država mora dati pojas za spašavanje, a ne uteg


Preživjelim proizvodačima nije ništa drugo preostalo, već okrenuti se sebi, racionalizirati i restruktuirati vlastito poslovanje, kaže Željko Škara iz MCC informatike


Unatoč galopirajućoj krizi na 13. Biograd Boat Showu pojavile su se i zadarske tvrtke nautičkog kora. Prije sviju SAS Vektor koji je kao jedan od rijetkih proizvođača, uspio ne samo preživjeti krizu nego i predstaviti se novim plovilima. Nažalost od tri veća zadarska proizvođača, među koje spadaju još “Donat Boats” i “Adex”, SAS Vektor je ostao sam. Međutim, “Vektorovci su”, još prije godinu i pol, morali reducirati svoj program, više se osloniti na usluge vanjskih izvođača radova te znatno smanjiti broj radnika. Tako se s 35 zaposlenih morao zadržati jednak proizvodni kapacitet.
Kako nas je upoznao Draško Stipić, Vektorov voditelj postprodaje na BBS-u, SAS Vektor se se pojavljuje s brodovima Croline 38 i Vektor 950. Croline 38 je nova akvizicija Carine RH, napravljen na posuđenim kalupima u suradnji s tvrtkom MGM-mehanika iz Prigorja Brdovečkog. Po ugovoru radit će se još četiri takva broda opremljena za višednevni boravak na moru.
Usmjereni na Njemačku i Austriju
Vektor 950 imao je svoju premijeru prije godinu dana, a prema standardima Pomorske policije riječ je o brodu za jednodnevnu službu. Oba plovila mogu “dohvatiti” maksimalnih 35 čvorova. Drugi dio izložbenog portfelja pripao je starim Vektorovim uzdanicama, Adriani 36, Adriani 44 i Adria Vektoru 1002, “poludeplasmancima” do 25 čvorova maksimalne brzine.
– Nekad nam je prostor bio jedan od bitnijih ograničavajućih faktora. Preseljenjem u poslovnu zonu Grabi u Poličniku stvorene su prostorne osnove za proširenje kapaciteta proizvodnje. Uvođenje trošarina 2008. se odrazilo i na nas, ali ne toliko koliko na proizvođače malih brodova.  Iako je riječ o proizvodnji po narudžbi, ipak se može reći da su SAS Vektorovi kapaciteti 15 do 20 plovila godišnje. Ovisno o modelu, snazi motora njihova cijena se kreće između 100 i 300 tisuća eura bez obveznih davanja državi, rekao je Stipić.
U posljednje vrijeme SAS Vektor svoj angažman usmjerava na tržišta Njemačke i Austrije, a prodaja se proširila i na jug, ugovorima za Crnu Goru. Perjanice izvoza upravo bi mogli biti modeli brodova za carinu, policiju ili obalne straže susjednih zemalja. Već desetak godina svi SAS Vektorovi brodovi su certificirani po EU-normama. Prednost “Vektorovaca” je u tome što su 20-ak posto jeftiniji od konkurencije. Međutim država će i u ovoj, donedavnoj jednom od najbrže rastućih sektora, morati dati svoju ruku, a ne uteg umjesto pojasa za spašavanje. 
Da BBS nije samo sajam plovila nego i nautičke logistike i potpore, potvrđuju i zadarski “softveraši”. “Trošarine, trošarine”, bio je poklič koji se najčešće čuo na 13. BBS-u. Posebice se to odnosi na proizvođače malih brodica. Za njihove potrebe, zadarska tvrtka MCC Informatika, promovirala je novi softver “Multi Vision Software – Nautika”. Kao nas je obavijestio šef MCC-a informatike Željko Škara, riječ je o proizvodu za unapređenje organizacije poslovanja u prvom redu proizvodnje sa svim popratnim modulima za poslovanje.
– Mala brodogradnja svakodnevno se susreće sa ogromnim problemima u poslovanju. U prvom redu radi sveukupne krize, koja je uzrokovala pad narudžbi novogradnji, te ukupnog pada tržista. Uz to, bez kvalitetne podrške financijskih institucija, na koju se nadovezala kratkovidna politika vlade, koja je u prvim udarima krize dodala trošarine, mala brodogradnja je bačena na koljena. Dobar broj djelatnika je otpušten, a sačuvan je nužan kadar za funkcioniranje. S tih pozicija, preživjelim proizvodačima nije ništa drugo preostalo, već okrenuti se sebi, racionalizirati i restruktuirati vlastito poslovanje. Bilo je potrebno provesti uštede u nabavi, proanalizirati dobavljače, odabrati kvalitetne materijale po najpovoljnijim uvjetima. Takoder, normative proizvoda i proizvodne korake racionalizirati i svesti u nove, krizne okvire. Informatički produkt “Multi Vision Software – Nautika”, snažan je oslonac u provođenju restrukturiranja brodogradnje i nautičkih tvrtki, rekao je Škara.
Kako smanjiti gubitke
Škara dodaje da je postupak nabave uz pomoć programskog alata, temelj za definiranje kvalitetne proizvodnje, kalkulacije normativa svakog poluproizvoda i gotovog produkta. Upravljanje zalihama i detaljna kontrola ulaza i izlaza materijala između organizacijskih jedinica, skladišta, te u tijeku proizvodnje, smanjuje gubitke uzrokovane lošim upravljanjem, smanjuje proizvodni škart, smanjuje rashode i otuđenja repromaterijala.
– Istovremeno, sustav proizvodi kvalitetnu dokumentaciju, koja prati svaki poslovni ili proizvodni događaj, uključujući bilježenje svakog korisnika, tko je kada radio ili da li je još netko pristupao ili mijenjao dokumente. Poznato je da svaka promjena u organizaciji, proizvodnim procesima, ovlastima i odnosima među svim faktorima, izaziva otpor u implementaciji. Ukoliko se studiozno ne pristupi tom problemu može doći u pitanje cijeli projekt. Manadžer izvješća daju presjeke poslovanja sa svih potrebnih stajališta: struktura i veličina troškova, sa analizom nabave, praćenjem cijena repromaterijala, efikasnosti djelatnika proizvodnje, komercijale, servisa, te cjelokupna financijska izvješća. S takvim čvrstim postavkama, implementacijom novih tehnologija, naša mala brodogradnja može učvrstiti svoje pozicije, i bezbolnije izdržati pritisak europskog tržišta u godinama što slijede, kazao nam je u obilasku 13. BBS Željko Škara.


Nastup na svjetskim sajmovima se može samo sanjati




Za većinu hrvatskih proizvođača brodova, pojavljivanje na nautičim sajmovima pusti je sanak. Kad se SAS Vektor 2003. pojavio na najvećem nautičkom sajmu na svijetu, onom u Düsseldorfu nastup je koštao između 25 i 30.000 eura. Država je do prije dvije godine, kaže Draško Stipić, snosila dio troškova kroz Klaster male brodogradnje ali se danas jedva može sanjati o nastupima na svjetskim sajmovima. Na drugu stranu, kažu u HUP-u, proizvodnja malih i brodova za nautiku, nastavila je tradiciju uspješnost i hrvatske brodogradnje. Odlijev vrhunskih kadrova iz nekadašnjih brodogradilišta “mastodonata”, prelio se u mala brodogradilišta te doveo do uspješnog “booma” okončanog 2008. uvođenjem trošarina, i po Hupovcima, medijske histerije protiv kupaca brodova za odmor.


Kontraproduktivne mjere


Na marginama 13. BBS-u moglo se čuti pregršt zanimljivih podataka vezanih za aktualno stanje u nautičkom turizmu. Tako je na presici HUP-a iznesen podatak da brod godišnje troši 5 do 7 posto svoje cijene samo na održavanje. Međutim, zbog kontraproduktivnih vladinih mjera u prvoj polovici ove godine u Hrvatskoj je registrirano samo osam novih plovila. Ostali bježe pod tuđe zastave, pa je nerijetko vidjeti tek izgrađeni hrvatski brod pod slovenskom zastavom kako plovi hrvatskimk djelom Jadrana. Od te „problematične” 2008. u Hrvatskoj je napravljeno 1.000 novih vezova, pola njih bez popratne dokumentacije. Uzrok je sporost birokracije u postupku usklađivanja s prostorno planskom dokumentacijom. Za ilustraciju, gradnja jednog veza košta između 40 i 60.000 eura, ali u pravilu generira 3 nova radna mjesta.