Mladima otvorena škrinja narodnog blaga

Posebno smo ponosni na okupljanje djece i mladih zbog korisnog druženja i prevencije neprihvatljivog ponašanja i ovisnosti. Uz druženje mladi upoznaju naše narodne običaje, glazbu, riječi i bogatu narodnu baštinu, govori Ivica Eškinja-Lantana, predsjednik KUD-a “Sv. Roko”

Kulturno umjetničko društvo “Sveti Roko” iz Sv. Filipa i Jakova boravilo je u Slovačkoj i Austriji. Znakovito je da su Slovačkoj bili u Chrovatsky Grobu (Hrvatski Grb), naselju pokraj Bratislave koje po posljednjim podacima broji točno 3.768 stanovnika. Iako su u 16. stoljeću u ovaj poljoprivredno-vinogradski kraj stigla točno 1.553 hrvatska doseljenika, po posljednjem popisu stanovništa u tom mjestu žive tek dva stanovnika koji se izjašnjavaju Hrvatima.
Dani vina
– U slovačkom su mjestu žitelji ponosni na svoje hrvatske korijene te nam je upriličen svečani prijem na kojem su između ostalih bili načelnik Općine i predsjednik Saveza Hrvata u Slovačkoj. Imali smo i službeni prijem u hrvatskom veleposlanstvu u Bratislavi, glavnom i najvećem gradu Slovačke, priča Ivica Eškinja-Lantana, predsjednik KUD-a “Sv. Roko”.
Filipjaci su sudjelovali na spektakularnoj etnoeko manifestaciji “Dani vina” u gradu Modra u podnožju Malih Karpata, 50-ak kilometara sjeverozapadno od Bratislave, gdje su imali podršku brojnih Hrvata koji žive u Bratislavi i Bratislavskoj pokrajini.
– Nakon posjeta i nastupa u Bratislavi, Hrvatskom Grbu, Pezinoku i Modroj, u susjednoj Austriji smo imali prijem u Hrvatskom veleposlanstvu u Beču gdje smo održali i kratki prigodni nastup, priča Eškinja.
 Od samog osnutka KUD “Sv. Roko” njeguje izvornost koja se očituje u filipjanskom govoru, pjesmama i plesu, ali i očuvanju narodnih nošnji i običaja.
– Osnovni cilj društva je izvući sve iz škrinja, spasiti od zaborava pjesame, plesove i riječi, odjeću, stare predmete, te običaje koje pokušavamo sačuvati u što izvornijem obliku. Dakle, očuvati duh naroda i istinu o našem postojanju, ističe Eškinja.
– Danas KUD broji 128 članova od toga 30 djece, 40 odraslih u folkolornoj i 15 u drmaskoj sekciji. O broju podupirućih da i ne govorimo, hvali se predsjednik Eškinja.
Učenje plesa, pjesme, glazbe i glume započinje kada i učenje prvih slova, koje se kroz grupe njeguje sve do zrele životne dobi. Djelatnost KUD-a je usmjerena prema svim filipjanskim naraštajima.
– Posebno smo ponosni na okupljanje djece i mladih zbog korisnog druženja i prevencije neprihvatljiva ponašanja i ovisnosti. Sudjelovanjem u radu našeg KUD-a želimo mlade maknuti s ulice, pružiti im prigodu da svoju energiju, ideje i slobodno vrijeme utroše pozitivno i kreativno. Uz druženje mladi upoznaju naše narodne običaje, glazbu, riječi i bogatu narodnu baštinu, govori Eškinja.
Tri vrste nošnje
Zanimljivo je istaknuti da članovi filipjanskog KUD-a na sebi nose tri vrste nošnje, žensku stariju, žensku djevojačku i mušku. Narodni su običaji ovdje važan dio tradicije od Pristana, Luke, Rogova, Dvorine, Borellija i Sv. Filip i Jakova. Upravo su smotre i susreti folklornih skupina, mjesta na kojima se otvaraju stare škrinje iz kojih se vade sjećanja na plesove, pjesme, nošnje i običaje filipjanskog kraja.
– Sudjelovali smo u HTV-ovim emisijama te na lokalnim televizijama. Zapažene nastupe imali smo na najvećoj državnoj smotri ‘Vinkovačke jeseni’, smotri ‘Na Neretvu misečina pala’ u Metkoviću, u Grudama u susjednjoj BiH i dugom nizu lokalnih manifestacija. Mlađi članovi KUD-a su bili na ‘Festivalu djeteta’ u Zadru, na manifestaciji ‘Vridne ruke škoja, obale i Zagore’ u Trogiru, nabraja Lantana.
Tijekom godine KUD organizira ljetne manifestacije “Brodom po Pašmanskom kanalu”, “Lito folklora u Sv. Filipu i Jakovu” i “Do budućnosti tragovima vlastite prošlosti” te za božićne blagdane “Osluhni nutarnje zvono”. Na sve manifestacije koje organiziraju pozivaju susjedne KUD-ove iz Turnja, Raštana, Biograda na Moru, otoka Pašmana i druge. U organiziranju manifestacija i različitih događanja veliku pomoć i podršku imaju od mještana. Kad god im zatreba, oni su spremni “ruku pružiti”.
– Mudrost, slogu, vjeru i ljubav koje nalazimo u svakom običaju našeg puka, zasigurno treba duboko usaditi u svako srce i upravo te vrline unositi sutra u svakodnevni život. Nekako u sebi, u svom srcu i umu ljudi osjećaju da su jezik, vjera i običaji najvažniji pokazatelji obilježja svakog naroda i mjesta. Ljubavlju prema Sv. Filip i Jakovu, filipjanskim pjesmama i riječima, plesovima i običajima, naše prijateljstvo i zajedništvo u KUD-u je postalo neraskidivo, zaključio je Ivica Eškinja-Lantana.