Maslinarstvo “širi grane” na ninskom području

Istaknuo bih nered na tržištu prodaje ulja. Mi imamo vrhunska ulja. Tu bih, svakako, za primjer istaknuo Briševo, a tu ispred nosa na raznim štandovima, pločnicima, prodaje se ulje zaista sumnjive kvalitete. Uz to naše je tržište također poplavilo sumnjivo ulje iz uvoza, dok mi uljari i maslinari istovremeno teškom mukom nalazimo put do kupaca, kaže Paleka
Po onome što se može zamijetiti na terenu te po informacijama s kojima raspolažemo, berba maslina ovogodišnjeg roda na širem području ninskog bazena uglavnom je okončana. Poslovi iz maslinika su se preselili u uljare, u kojima ovih dana vrvi kao u košnici. Oni maslinari i uljari koji su uzgoj i preradu maslina podredili suvremenim agrotehničkim mjerama proizvodnje djevičanskih i ekstra djevičanskih ulja, poslove berbe i prerade obavili su koncem listopada i početkom studenoga. Za razliku od njih, one maslinare koji gaje još uvijek stari, izvorni način prerade maslina i koji ne prihvaćaju teoriju po kojoj je najekonomičnije ubrati i preraditi maslinu u vremenskom razmaku od 24 sata, ovih se dana još može u velikom broju susresti na radovima meljave.
Vreva u uljari
Da je zaista tomu tako, i sami smo se mogli uvjeriti za vrijeme posjeta jedinoj uljari na širem ninskom području. Riječ je o obiteljskoj Uljari “Robi” koja treću godinu zaredom više nego uspješno radi u okviru malog i srednjeg poduzetništva u obitelji Momira Paleke u ninskom prigradskom mjestu Žeravi. Njezina postrojenja su iz tzv. novije generacije i proizvedena su u susjednoj Italiji. Za sat rada u hladnoj obradi do maksimalnih 27 stupnjeva mogu samljeti od 500 do 700 kilograma maslina. Kako bi sve bilo u okvirima postavljenog standarda te da bi korisnici maslinari i uljari bili zaista zadovoljni, što, naravno, po onome što smo mogli čuti i vidjeti bez daljnjega i jesu, proces se odvija pod budnim okom Momira Paleke, supruge mu Željke i sina Robija te također vrijednog i odgovornog djelatnika Momirova brata Milenka. Budući da je Momir uza sve i strastveni maslinar i uljar te vrsni poznavatelj ovdašnjih i širih prilika u oblasti maslinarstva i uljarstva (odnedavno je imenovan dopredsjednikom Udruge dalmatinskih uljara i maslinara sa sjedištem u Vodicama), zamolili smo ga da nam za početak kaže nešto više o ovogodišnjem urodu i preradi maslina na širem ninskom području.
– U odnosu na lanjsku godinu urod je manji i do 30 posto. Naša čuvena domaća sorta orkula, čije je ulje u odnosu na nama poznate talijanske sorte daleko ukusnije, lakše te slađe, definitivno je podbacila iz nama još nerazjašnjenih razloga. Talijanske sorte su solidno rodile i da njih nema u maslinicima naših uljara, mi ove godine ne bismo imali potrebu pokretati naše strojeve, kaže Paleka dodajući kako su se u uljari od 8. listopada izmijenili brojni poklonici ove plemenite i božanske kulture od Stankovaca preko Benkovca, Bibinja, Briševa, Nina do otoka Vira. Ipak, najviše ih je, kako je bilo i za očekivati iz susjednih mjesta Briševa, Poličnika, Murvice, Ljupča, Nina, Vrsi, Privlake i tako redom.
Internet stranica
– Svakako je pozitivno što iz godine u godinu sve veći broj novih maslinara ulazi u ovaj posao i to mladih ljudi. Vidim da mnogi od njih dosta lutaju na početku i da se teško snalaze u ovom poslu. Držim da bi im stručnjaci iz županijske Savjetodavne službe trebali više biti pri ruci te ih svojim savjetima educirati kako maslinu zasaditi, kako je orezati, čime je sve tretirati protiv bolesti i tako redom. Što se tiče onoga što u ovom poslu ne bi smjelo biti na prvo bih mjesto istaknuo nered na tržištu prodaje ulja. Mi imamo vrhunska ulja. Tu bih, svakako, za primjer istaknuo mjesto Briševo, a tu ispred nosa na raznim štandovima, pločnicima i tako redom prodaje se ulje zaista sumnjive kvalitete. Uz to naše je tržište također poplavilo sumnjivo ulje iz uvoza, dok mi uljari i maslinari istovremeno teškom mukom nalazimo put do kupaca. To nikako nije dobro za daljnji napredak našeg maslinarstva, ističe Paleka čiji sin Robi, inače dipl. ing. informatike, veliki zaljubljenik u maslinarstvo s dvojicom prijatelja priprema do sada neviđenu internet stranicu na temu maslinarstva i uljarstva.
– Da, oni pripremaju stranicu pod nazivom zlatnamaslina com u kojoj će se objediniti svi podaci uljara i maslinara na prostoru od Istre do Dalmacije i koje kao takve još nema na našim internet stranicama. Na njoj će svaki maslinar uz ostalo moći iskazati svoje mišljenje i iskustvo. Taj će projekt značiti iskorak i nedvojbeno je da će u znatnoj mjeri pridonijeti budućem svekolikom razvoju ukupnog hrvatskog maslinarstva i uljarstva, zaključuje Momir Paleka.
Da maslinarstvo na prostoru grada Nina iz godine u godinu grabi velikim koracima naprijed, pokazuje i podatak da je u zadnje tri godine sadašnja gradska uprava s gradonačelnikom Emilom Ćurkom, putem subvencija svojim maslinarima osigurala ukupno 5.270 visokokvalitetnih sadnica maslina domaćih sorti orkula i oblica te talijanskih sorti leccino, piccholino, ascollino, tenere, coratino i pendolino i to za 10 kuna po komadu. Za to je iz gradskog proračuna odvojeno oko 200.000 kuna. Tako je po podacima koje smo dobili od mjerodavnih službi grada najviše sadnog materijala i to 1.937 sadnica podijeljeno ninskim maslinarima. Na drugom mjestu su Poljica Brig, kamo je otišlo 611 sadnica. Potom slijede Ninski Stanovi sa 489, Žerava sa 466, Zaton sa 331 te Grbe sa 312 sadnica. Unatoč recesiji i mjerama štednje s ovakvom će se praksom nastaviti i u 2010. godini, o čemu će sadašnji te budući maslinari pravovremeno i detaljno biti obaviješteni. Na kraju treba reći i to da nisu maslinari sami ti koji koriste navedene gradske subvencije. Naime, pored njih i svi oni vinogradari, voćari te poljodjelci koji uredno i u potpunosti iz godinu u godinu prema gradu podmiruju svoja razna porezna i komunalna dugovanja također za svoje potrebe dobivaju sadnice po prihvatljivim cijenama.