Srijeda, 24. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

11 C°

Od rata naovamo dovršili smo sve velike zadarske projekte

24.11.2016. 23:00
Od rata naovamo dovršili smo sve velike zadarske projekte


Svečanom sjednicom Gradskog vijeća, jučer je obilježen Dan Grada Zadra i blagdan svetog Krševana. U prepunoj dvorani Hrvatskog narodnog kazališta u Zadru, bili su i izaslanik predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović Neven Šimac te saborski zastupnici Miro Kovač i Grozdana Perić.
Gradonačelnik Kalmeta je u uvodu svog govora podsjetio na svetog Krševana, rimskog plemića koji odbija visoke carske položaje jer se nije odrekao svoje kršćanske vjere. Zato ga, kaže Kalmeta, Zadrani i uzimaju za svog nebeskog zaštitnika, jer Zadar, poput svetog Krševana, nikad nije pokleknuo ni pred kim, pa ni onda kad je trpio najveće patnje i razaranja, aludirajući i na svoju vlastitu situaciju u kojoj se našao.
– Slaveći Svetog Krševana, mi Zadrani danas slavimo vjeru, život i opstojnost. S posebnim pijetetom sjećajući se svih poginulih u Domovinskom ratu, uz posebnu zahvalnost njihovim roditeljima i obiteljima, invalidima Domovinskog rata i svim braniteljima. S ponosom se sjećamo i svih sugrađana koji su svoja znanja i rad utkali u povijest grada. Hrabrost učiniti nešto prije drugih. Imati viziju i provoditi je u djelo, teško je, ali ispravno. Mi smo uvijek imali tu hrabrost. I u bliskoj prošlosti suočili smo se s ratnim razaranjima, ali vidjeli smo svoj put. U poslijeratnom razdoblju ostvarili smo sve zadarske projekte od državne važnosti – autocestu, brzu cestu, Luku Gaženicu, Zračnu luku, Sveučilište, Sportski centar Višnjik, modernu bolnicu, Muzej antičkog stakla, nove vrtiće i škole, rekao je Kalmeta.
Zadarski gradonačelnik podsjetio je da je nakon godina uzleta Grad Zadar među prvima prihvatio recesiju kao izazov, donijevši niz antirecesijskih mjera. U ovoj se godini, nabrajao je Kalmeta, napokon počeo graditi novi putnički terminal u luci Gaženica, kapitalni prometni i gospodarski razvojni projekt. Čak 73 zadarske obitelji dobile su nove socijalne stanove, a zadržana je i visoka razina ostalih oblika skrbi o potrebitima. Nastavlja se i s ulaganjima u izvanstandardne programe kulture, sporta, predškolskog i školskog odgoja, sufinanciranje kupnje udžbenika.
Kao prioritet, Kalmeta je posebno istaknuo vraćanje u Zadar sjedišta državnih institucija koje su nerazumno, kroz politiku tihe regionalizacije, preseljene iz Zadra. Cilj je stvoriti Zadar kao gospodarski aktivno i uspješno regionalno središte najviših socijalnih i društvenih standarda.
Svečanu sjednicu obilježila je i dodjela gradskih nagrada i priznanja. Legendarni direktor SAS-a Stanislav Antić, dobivši Nagradu Grada Zadra za životno djelo, u svome je obraćanju publici opisao svoj životni put prepun prepreka i zavisti onih koji su ga sputavali, da bi konačno napravio SAS kao gospodarsko čudo Zadra i bivše države. Nije mogao ne spomenuti i nepravdu koja mu je nanesena 1990. i 1991.
– Na kraju, 1990. pojedinci me nisu shvatili. Krivo su procijenili Antića kao komunjaru i Jugoslavena, a ja sam radeći za Zadar i ove ljude bio istinski domoljub. Nakon mene, u SAS su došli ljudi koji nisu imali osjećaj za zajednicu, a ja sam vodio računa o zajedničkim potrebama. Stoga, poduzetnici, nećete biti sretni ako ste prebogati u sirotinjskom društvu, zaključio je gotovo polusatni govor Stanislav Antić.
Nagradu Grada Zadra za životno djelo dobio je Stanislav Antić, dok su Nagradu Grada Zadra dobili zlatni olimpijci Šime Fantela i Igor Marenić, te njihov trener Edo Fantela, profesor Ivo Nižić, ravnatelj Strukovne škole Vice Vlatkovića Tihomir Tomčić, inicijatori akcije “Zadar najbolje europska destinacija” Loreta Bačić, Vedran Božićev i Mate Pece, te a cappella grupa A.K.A. Crescendo. Grbove Grada Zadra svojim kućama su ponijeli ravnatelj Pomorske škole Svetko Perković, fizioterapeut Damir Dado Burčul, kondicijski trener Edi Stipić i barmen Drago Sikirić. Svojom odlukom gradonačelnik Zadra Božidar Kalmeta dodijelio je grbove predsjednici Športske zajednice Grad Zadra Snježani Jurinić, humanitarcima Ivanu Mataku i Vjekoslavu Mudriniću, Osnovnoj školi Voštarnica, Školi trčanja te glazbenicima Bepu Matešiću i Davidu Ricovu.