Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

Čerina: Hoćemo li ovakve priloge gledati i prije obljetnica obrane Šibenika, Zadra, Gospića…?

24.12.2011. 23:00
Čerina: Hoćemo li ovakve priloge gledati i prije obljetnica obrane Šibenika, Zadra, Gospića…?


Moj stav je bio da je prilog napravljen neprofesionalno jer u njemu nije bilo očitovanja o vjerodostojnosti tih zapisa od strane ljudi koji su radili s predsjednikom Tuđmanom ili bili upoznati s tim događajima, kaže Josip Čerina, član Programskog vijeća HRT-a


Istup Zorana Šprajca u nedjeljnom dnevniku, inspiriran zaključcima s 13. sjednice Programskog vijeća HRT-a, ne prestaje dizati prašinu. Šprajcova suspenzija digla je na noge sve one koji misle da je u ovom slučaju riječ o klasičnoj cenzuri garniranoj iz “kužine” na izborima poraženog HDZ-a. Igrom slučaja, s druge strane u glavnim ulogama je dvoje Zadrana: predsjednica vijeća, profesorica na Odjelu komunikologije Sveučilišta u Zadru Nada Zgrabljić-Rotar i prvi čovjek HCR-ove podružnice u Zadru Josip Čerina.
Čerina je prvi izrazio nezadovoljstvo prilogom o Vukovaru u kojem su se koristili tonski zapisi razgovora između tadašnjeg zapovjednika obrane Vukovara Mile Dedakovića Jastreba i predsjednika Tuđmana. Pandorinu kutiju Čerina je otvorio svojim zahtjevom za nadopunom dnevnog reda 13. sjednice, protiv čega je bio samo Ivo Goldstein.
– Moj stav je bio da je prilog napravljen neprofesionalno jer u njemu nije bilo očitovanja o vjerodostojnosti tih zapisa od strane ljudi koji su radili s predsjednikom Tuđmanom ili bili upoznati s tim događajima. O sadržaju priloga nismo raspravljali, ali je vijećnik Petar Lovrić rekao kako je fonozapis montiran u centrima izvan Hrvatske. Rekao sam tada točno: “Radi se o neprofesionalizmu i izraženoj sumnji da su ovi prilozi planirani (tempirani) za 20. obljetnicu obilježavanja stradavanja Vukovara s ciljem otvaranja javne rasprave o “izdaji i prodaji” nekih gradova. Pored toga, sve ono što je HRT emitirao u povodu trodnevnog obilježavanja 20. obljetnice Vukovara palo je nepovratno u drugi plan. Mislim da zbog toga treba tražiti odgovornost za propuste, jer HRT nije ispunio očekivanu misiju. Možemo li ovakav pristup očekivati za obilježavanje obljetnica obrane i drugih gradova Dubrovnika, Šibenika, Zadra, Gospića…? Nitko nije spominjao novinara Zovka ili se upuštao u analizu priloga niti se posebno nekog napadalo, rekao je Čerina.
Sporan termin i emisija
Smatra da je za takvu vrstu priloga bilo mjesta u programu prije obilježavanja pada Vukovara. Na drugu stranu izvještavanje HRT-a o 20. obljetnici vukovarske tragedije, kaže Čerina, dobilo je sve pohvale, ali treba razlikovati povijesnu, komemorativnu i povijesnu razinu izvještavanja.
Za razliku od Čerine, predsjednica Nada Zgrabljić-Rotar nije odgovarala na naše pozive. Čerina kaže da se predsjednica htjela odmah očitovati o cijelom slučaju, ali joj to nisu dopustili neki vijećnici. O kojim vijećnicima se radi Čerina nije htio govoriti, upućujući nas na zaključke sa sjednice, koji su po njemu vrlo zanimljivi. Kada smo od HRT službeno zatražili zaključke, odgovoreno nam je: “Poštovani, slijedom Vašeg upita možemo odgovoriti kako zapisnik s navedene sjednice Programskog vijeća još nije napisan do kraja i ovjeren te Vam ga, nažalost, ne smijemo poslati”.
Čerina: Neprimjerena komunikacija
Čerina se stoga zalaže za promjenu te točke statuta i to već na prvoj sljedećoj sjednici PV HRT-a tim više što su u javnosti već otprije istupali, mimo odredaba statuta, i Slavko Goldstein i Ante Tomić.  
– Mišljenja sam da se sve moglo izbjeći da je Šprajc napisao jedno očitovanje prema programskom vijeću koje je to tražilo do njega. Umjesto toga, on je odlučio neprimjereno komunicirati preko TV-ekrana, privatizirajući medije. Uprava HRT-a nakon toga je povukla poteze u koje ja ne želim ulaziti jer su dio radno-pravne naravi unutar tvrtke i nisu u nadležnosti Programskog vijeća, rekao je na kraju Čerina.  
Na okolnosti oko tonskog zapisa razgovora Tuđman-Dedaković javila se otvorenim pismom i Vesna Škare-Ožbolt.
– Prošlo je više od tri tjedna otkad je na HTV-u emitiran prilog novinara Hrvoja Zovka o tome kako je Franjo Tuđman odbio 1991. apele zapovjednika obrane Vukovara Mile Dedakovića Jastreba da omogući evakuaciju civilnih stanovnika, uključujući i veliki broj djece, a bura u javnosti i na Prisavlju izazvana prilogom se ne stišava. Kao tadašnja savjetnica za odnose s javnošću predsjednika Republike Hrvatske, dr. Franje Tuđmana imam neposrednih spoznaja o načinu djelovanja i razmišljanja samog predsjednika, u vremenima kada je Hrvatska bila okupirana, napadnuta i razoružana. Naravno da slika o Vukovaru u danima opsade nije crno-bijela, jer je i tada bilo onih koji su tu sliku namjerno zaprljali ili pokušavali zaprljati. Stoga se treba zapitati tko su ti koji su pokušali, a pokušavaju i danas promijeniti istinu o događajima, piše Škare-Ožbolt.
Škare-Ožbolt: Ne zanemariti ondašnju ulogu KOS-a
– Poznato mi je da HTV ima kojekakvih snimki razgovora koji su već bile objavljivane, ali nikad na ovakav način. Nemam ništa protiv da se i takve snimke objavljuju, ali one onda od strane novinara moraju biti profesionalno obrađene, a posebno snimke iz HTV-ove arhive koje nemaju autora i čiji se izvor ne zna, a što je slučaj i s ovim, nedavno objavljenim snimkama razgovora. Kao i svim drugim poznavateljima tadašnjih prilika nameće mi se ovo pitanje: jesu li urednik i novinar HTV-a bili upoznati s vrlo intenzivnim djelovanjem KOS-a na području RH za vrijeme Domovinskog rata? S obzirom da se radi o profesionalcima, pretpostavka je da jesu, pa tim više začuđuje da za prikazane sporne snimke bezrezervno tvrde da su “skrivena istina”. Napokon, zbog čega je kod objavljenih priloga tekst “sjeckan” i “premontiran” na način da se mijenja originalni smisao? Razumije se da, zbog kratkoće vremena, nije moguće emitirati integralne transkripte, no, tih nekoliko rečenica je onda trebalo navesti redom kako idu u transkriptu i čitave, a ne ih rezati.
– Zbog namjernog ili nenamjernog izostavljanja nekih informacija, prilog HTV-a teško da može biti ogledni primjerak “istine” ili primjer na kojem se može vježbati “sloboda medija”, “prešućena istina” i slično. Umjesto svađa i teških riječi držim da je potrebno, bez ideoloških obojenosti, otvoriti raspravu o tome jesu li u ovom slučaju novinari postupili profesionalno ili ne, navela je Škare-Ožbolt.


 PITAO SAM ŠPRAJCA TREBAM LI NJEGOVE RIJEČI DOŽIVITI KAO PRIJETNJU




Čerina je nakon 13. sjednice PV HRT-a, susreo Zorana Šprajca u uredu v.d. urednika informativnog programa Dražena Miočića.
– Htio sam pozdraviti Miočića kojeg poznajem duže vrijeme, ali on nije bio u uredu te sam ga pričekao. Ušao je Šprajc, pozdravio me i rekao da upravo priprema izvješće za mene. Neugodno iznenađen, rekao sam mu, valjda za vijeće, a ne za mene, a on je rekao da sam ja cijeli slučaj potaknuo. Na to sam ga upitao znači li takvo obraćanje novinara i urednika prijetnju. Zar vijećnici trebaju biti u strahu da će ih novinari ili urednici prozvati i klevetati ukoliko se jave za riječ o njihovom novinarskom prilogu?, pita se Čerina.


 HDZ-u ŠPRAJC KRIV ZA PAD REJTINGA


Čerina odbacuje špekulacije da ga je na istup na sjednici ponukao HDZ čiji je član i u čijoj kvoti je ušao u Programsko vijeće. Navodno, obratilo mu se više hrvatskih branitelja nezadovoljnih načinom i napose tajmingom emitiranja priloga.
HDZ je u više navrata, pa čak i javno, izrazio nezadovoljstvo izvještavanjem i načinom uređivanja dnevnika Zorana Šprajca. Neslužbeno, u stranačkim kuloarima Šprajc se isticao kao značajni faktor tzv. “medijske hajke” zbog koje je HDZ izgubio izbore.