17 °C
Online izdanje
Nedjelja, 26.ožujka 2017.
Vi ste ovdje:  Home » Prilozi » Plodovi
RSS feed
Današnji broj
Plodovi
Povratak
Zagreb pojede svu pašku janjetinu, potražnja tri puta veća od ponude
Piše: Marina Šaponja

Paška janjetina, novi hrvatski prehrambeni proizvod koji je prošle godine dobio zaštitnu europsku oznaku izvornosti, odavno je poznati hrvatski brend. Zaštitom će se dodatno promovirati, iako se i sada odlično prodaje.

- Certifikat kojeg je paška janjetina dobila za nas uzgajivače znači da će na tržištu biti manje janjetine koja se "na crno" prodaje pod pašku. Ima slučajeva da se janjetina iz ostatka Hrvatske nudi pod pašku, ali isto tako i ona uvozna, iz Rumunjske i Bugarske. Osim toga, ovo je odlična prilika za mlade obitelji da ostanu na otoku Pagu, da se bave uzgojem ovaca jer, iako je to težak posao, od njega se može dobro živjeti, a perspektive za napredak itekako ima, istaknuo je Ante Čemeljić, predsjednik Udruge uzgajivača paške ovce Rogujica.

Paška janjetina više se neće prodavati bez certifikata, koji će biti potvrda kako je riječ o izvornom proizvodu, no trenutno od 400 uzgajivača na Pagu tek njih sedam-osam ima certifikate.

- Ove godine prva certificirana janjetina ide na tržište, a postupci za izdavanje certifikata su u tijeku pa je malo uzgajivača koji ih trenutno imaju, rekao je Čemeljić.

Certifikate će dijeliti tri registrirane udruge uzgajivača paške ovce, a uskoro će na svojim internetskim stranicama objaviti i popis restorana koji kupuju isključivo pašku certificiranu janjetinu.

Postupak za dobivanje oznake izvornosti trajao je duge četiri godine, a sada će ona biti veliki poticaj svim uzgajivačima. Čemeljić smatra kako se zbog prestižne oznake cijene janjetine neće povisiti.

- Ne vjerujem kako će cijene rasti. Oko Božića su cijene janjetine bile od 100 do 120 kuna po kilogramu čistog mesa, ali tada ima malo mlade janjadi, a u siječnju na kućnom pragu uzgajivača kilogram se može kupiti po 80 do 90 kuna, dodaje predsjednik Udruge Rogujica.

Koja je odlika paške janjetine, u čemu je njezina posebnost? Zemljopisni položaj Paga, bura, posolica, hrana, ljekovite biljke koje ovce većinom jedu na pašnjacima posebnosti su po kojima je paška janjetina različita i posebnija od ostale. Paška ovca je autohtona, zaštićena pasmina otoka Paga koja se uzgaja samo na ovom području. Istraživanja su pokazala kako je kakvoća mesa paške janjadi različita od onih sličnih pasmina, najviše iz razloga što se u rane dobi odvajaju od ovce i na klanje ide kada su najviše stari 40 dana. Visok udio masti u mesu paške janjadi rezultat je njihove hranidbe majčinim mlijekom koje je zbog visokog udjela masti bogata energijom.

Držanje ovaca i janjadi danonoćno na otvorenom, na buri i suncu, nezagađenim pašnjacima i svježem morskom zraku, također utječe na odlike kakvoće mesa čineći ga drugačijim od mesa janjadi iz kontinentalnih područja.

- Drugi uzgajivači janjad većinom kolju kad teže od 12 do 20 kilograma. Da bi toliko narasli, janjci se, osim majčinim mlijekom, hrane i na ispaši. Paška janjad na klanje ide kada je stara svega 20-30 dana. Mladi se odvajaju od ovce i prije negoli okusi išta drugo osim majčinog mlijeka. Trup teži od četiri do devet kilograma, duljine oko 62 centimetara. Janjad se ne zatvara, boravi stalno na otvorenom, na pašnjacima, a blaga klima, morski zrak, utječu na kvalitetu mesa. Uzgoj paške janjadi je ekstenzivan. To su neka od pravila kojih se uzgajivači moraju pridržavati, nabrojio je Čemeljić odlike zbog kojih paška janjetina slovi kao najbolja.

Sezona iza njih bila je odlična, a kao i svake godine ove će na prodaju ići 20 tisuća grla janjadi. Upita za izvoz, navodi Čemeljić ima, ali zbog velike potražnje trenutno teško je zadovoljiti zahtjeve domaćeg tržišta.

- Mi nemamo janjetine niti za Zagreb, gdje imamo i tri puta veći interes za janjetinom nego što možemo ponuditi. Sve nam Zagreb pojede, nešto malo ide u Zadar i južnije, ali potražnja je velika u Hrvatskoj, stoga ne možemo, nažalost, još uvijek razmišljati o izvozu, jasan je Čemeljić.

Trenutno nema komentara

Komentiranje više nije dostupno
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr