Hahn: Projekt višnje maraske je odličan i obećavajući primjer

Došli smo poslati poruku svim Zadranima i svima u Hrvatskoj da upravo na ovakav način nastave raditi i pripremati projekte za novac koji će dogodine biti peterostruko veći, a 2014. godine i deseterostruko veći nego što je bio. I mi ćemo se zaista morati potruditi da taj novac dovedemo u Hrvatsku, kaže Grčić

Povjerenik Europske komisije za regionalnu politiku Johannes Hahn i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić obišli su Prehrambeno-biotehnološki fakultet, odnosno Centar za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju koji je smješten u Zadru.
Pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Saša Zelenika održao je prezentaciju grant sheme za investiranje u znanost i inovacije i projekt “Višnja maraska kao sastojak funkcionalne hrane”.
U Zadar su došli jer je, kako su istaknuli, Centar za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju u Zadru primjer uspješnog povlačenja sredstava iz predpristupnog programa IPA IIIC (Regionalni razvoj – Regionalna konkurentnost).
Ukupna vrijednost ovog projekta, koji je započeo prije nekoliko godina i završava za oko mjesec dana, je 497 tisuća eura. Od toga je iz europskih fondova financirano 72%, a ostatak su financirale država i lokalna samouprava.
Cilj ovog projekta je proizvodnja dvaju novih funkcionalnih proizvoda na bazi višnje maraske te opremanje laboratorija sofisticiranim uređajima na području tehnologije sušenja i analitike biološki aktivnih spojeva.
– Ovo je, nadam se, samo početak naše intenzivne suradnje s Europskom komisijom u provedbi projekata koji su od nacionalnog interesa, ali i od interesa za svakog građanina, za svako poduzeće, za svako obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i sve subjekte koji mogu koristiti sredstva iz EU fondova. Ovo je posebno dobar primjer s obzirom da se radi o implementaciji visoke tehnologije, prije svega znanstvene, ali i vrlo praktične svrhe. Drago mi je da smo danas zajedno vidjeli projekt koji je ušao u završnu fazu, kazao je ministar Grčić i dodao kako će novca još biti, samo ga treba “uzeti”.
– Došli smo poslati poruku svim Zadranima i svima u Hrvatskoj da upravo na ovakav način nastave raditi i pripremati projekte za novac koji će dogodine biti peterostruko veći, a 2014. godine i deseterostruko veći nego što je bio. I mi ćemo se zaista morati potruditi da taj novac dovedemo u Hrvatsku.
I Hahn je nahvalio primjer korištenja višnje maraške.
– Ovo je odličan i obećavajući primjer u smislu toga što se može i što bi se trebalo činiti u budućnosti. Sredstva iz strukturnih fondova Europske unije ne postoje samo kako bi se investirali u autoceste, željeznicu ili pročišćivače otpadnih voda. Bitna je znanost koja sa sobom donosi atraktivnost. Jedan od najvećih nedostataka Europe je to da imamo dovoljno novca na raspolaganju za istraživanja, za znanost, ali nemamo dobru sposobnost transfera istraživanja u biznis. Upravo na ovom primjeru imamo suradnju znanstvene strane, odnosno Sveučilišta i tvrtki. Ovdje vidimo kako se novi proizvodi mogu koristiti u prehrambenoj industriji. Ovo je jako dobar primjer za Europu, što se tiče samog održavanja naše konkurentnosti. Nadam se da će ovakvi primjeri odgovornim političarima i građanima u Hrvatskoj pokazati kako se mogu koristiti sredstva strukturnih fondova. Novac koji će vam biti na raspolaganju znatno će se uvećati kada Hrvatska pristupi Europskoj uniji.
Nakon sastanka u Zadru Hahn i Grčić su otišli u Split, gdje su sudjelovali na panel diskusiji pod nazivom “Strukturni fondovi za Hrvatsku: Nova Kohezijska politika 2014.-2020.”.

Zadarski projekti koji će biti nominirani za EU fondove

Župan Stipe Zrilić najavio je nekoliko projekata koji će biti nominirani za financiranje iz strukturnih fondova. To će biti proširenje uzletno-sletne piste u Zračnoj luci Zemunik, gradnja centra za gospodarenje otpadom, za kulturni i arheološki turizam u Benkovcu i Biogradu te za projekt “Debelo brdo” na Velebitu.