Biograd i Stolni Biograd zajednički u revitalizaciju Kolomanove ostavštine

Projektom se predviđa revitalizacija krunidbe prvoga hrvatsko-ugarskoga kralja Kolomana iz 1102. godine te istraživanja tadašnje urbs regie – kraljevski grad, Alba regalis, Alba maris, Alba Maritima – Belgradum supra mare (Biograd na Moru) koji je bio rezidencija Kolomana i njegova sina Stjepana, pojašnjava Ivan Knez

U nepuna tri mjeseca izaslanstvo Grada Biograda na Moru predvođeno gradonačelnikom Ivanom Knezom drugi put je boravilo u mađarskom gradu Szekesfehervaru (Stolni Biograd). Na prijateljskom i radnom sastanku Biograđana s gradonačelnikom dr. Andrasom Cser Palkovicsem i njegovim suradnicima nastavili su se već započeli dogovori o realizaciji multinacionalnog projekta “Prvi hrvatsko-ugarski kralj Koloman” vrijednog oko četiri milijuna eura ili 30 milijuna kuna. Sudjelovali su i na edukacijskom predavanju “Kako dobiti novac iz EU” te na stručnoj edukaciji u inkubatorskoj kući smještenoj u industrijskom parku na periferiji grada.
Multinacionalni projekt “Prvi hrvatsko-ugarski kralj Koloman” će se financirati iz strukturnih fondova Europske unije iz kojih će Republika Hrvatska u prve dvije godine članstva u EU 2013. i 2014. iz proračuna dobiti više od tri milijarde, a 2015. dodatne 2,4 milijarde eura.
 Revitalizacija krunidbe
– Projektom se predviđa revitalizacija krunidbe prvoga hrvatsko-ugarskoga kralja Kolomana iz 1102. godine te istraživanja tadašnje urbs regie – kraljevski grad, Alba regalis, Alba maris, Alba Maritima – Belgradum supra mare (Biograd na Moru) koji je bio rezidencija Kolomana i njegova sina Stjepana, pojašnjava Knez ističući kako je po nekima Koloman umro u Biogradu i u njemu je sahranjen, a po nekima u Zadru, Szekesfehervaru i drugdje.
– Do opipljivog ostvarenja projekta potrebno je ishoditi svu potrebnu, nadasve zahtjevnu dokumentaciju. Dakako, prema strogim standardima EU, navodi Knez u čijoj su pratnji bili stručni suradnik za europske fondove Ivan Čupić i direktor TZG Biograda Ivo Eškinja.
Drugi službeni sastanak gradova Biograda i Szekesfehervara najavio je još intenzivniju suradnju ovih gradova koje vežu brojne povijesne činjenice. Pored dogradonačelnice Eve Brajer i gradskih pročelnika nazočili su i gradonačelnik rumunjskog grada Alba Iulia (Bijeli dvorac) Mircea Hava i njemačkog grada Schwabisch Gmunda iz istočnog dijela Baden-Wuerttemberga, Joachim Blase.
– Kao značajan povijesni grad, Biograd na Moru je oduvijek bio dio Europe, a članstvo u EU, ako budemo pametni, donijet će novi poticaj razvoju grada. Mi ne možemo očekivati čuda iz EU, ali građani su mnogo puta dokazali da su sposobni odgovoriti na izazove. Najveće pitanje poslije 1. srpnja 2013. bit će ‘Možemo li mi živjeti s EU mogućnostima?’. Zato ne smijemo sjediti skršenih ruku i čekati svojevrsno EU čudo, već danonoćno raditi kako iz fondova EU sa svrsishodnim projektima na vrijeme povući što više bespovratnog novaca na dobrobit svih građana, odgovarao je Knez na upite nazočnih novinara lokalnih, regionalnih i državnih medija te Radio Croatice, radija hrvatske zajednice u Mađarskoj.
Kako osmisliti projekt
Nadasve je značajan bio sastanak i s mlađahnim gradskim timom zaduženim za europske fondove koji je posljednjih godina samo za obnovu stare jezgre uspio privući 70 milijuna eura ili nevjerojatnih 525 milijuna kuna.
– Prenesena su nam mnoga zanimljiva iskustva, prvenstveno što se tiče upoznavanja s fondovima koji će biti na raspolaganju nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Objašnjenja kako financijski upravljati programima te kako se pripremiti za natječaje bila su više nego korisna, zadovoljan je Ivan Čupić koji intenzivno traži moguća financijska rješenja u nadolazećim europskim integracijama.
Edukacijskom prezentacijom koju je predvodila projektna menedžerica Agnes Krupla je objašnjeno kako osmisliti projekt i to na praktičnim primjerima koji su uspješno provedeni, kao i kroz dosadašnju praksu u pripremi velikih investicijskih projekata za strukturne i kohezijske fondove EU.
– Za manje od dvije godine, kada Hrvatska bude ravnopravna članica EU, bit će nam dostupni fondovi sa znatno većim sredstvima. Iskustva europskog tima iz Szekesfehervara kako izraditi sažetak projekta sufinanciranje iz strukturnih i kohezijskih fondova, kako popuniti obrazac prijave, razraditi proračun, provesti projekt te raditi na vidljivosti istog, bili su i više nego korisni, kaže Čupić.
Biograđani su bili i na stručnoj prezentaciji u inkubatorskoj kući u ovom devetom po veličini gradu u Mađarskoj koji broji 105.000 stanovnika. Szekesfehervar ili Stolni Biograd, bio je kroz vjekove prijestolnica Mađarske i krunidbeni grad, a posljednjih je godina izbio među vodeće gradove po svom brzom razvoju u Europi.
– Iskustva koja nam je prenio direktor Istvan Annus će nam itekako dobro doći u realizaciji sličnog projekta u biogradskoj industrijskoj zoni, poručio je Ivan Knez.

Boris Artić među najboljim kuharima

Biograđani su u subotu zajedno sa Zadranima, koji je predvodio dogradonačelnik Dražen Grgurović, sudjelovali na europskom poznatom Lecso festivalu ili festivalu sataraša na kojem je, prema službenim procjenama organizatora, nazočilo oko 50.000 posjetitelja. U samom središtu Szekesfehervara sataraš je u kotlićima kuhalo više od 500 ekipa, dok se u glavnoj i okolnim ulicama održavao prodajni sajam obrtničkih i kućnih proizvoda. Umjesto sataraša s mađarskim omiljenim sastojcima – paprika, pomidor i kapula, zadarsko-biogradska ekipa je kuhala 50 litara dalmatinske čičvarde ili slanutka. Čudotvorni čičvarda meštar Boris Artić iz zadarske Gradske uprave, svojom slasnom čičvardom “za prste polizati” bio je službeno proglašen među 15 najuspješnijih kuhara između čak 517 kuhara iz cijele Mađarske. Uz milozvučne zvuke ženske klape Anima Maris, čičvardu, suhe smokve, mendule i fritule jednostavno su bili razgrabljeni svi biogradski turistički promidžbeni materijali.