Zadar treba biti grad s više “dog friendly” javnih površina

U prostorijama Udruge za ruralni razvoj Ravni kotari predstavljen je projekt “Gospodin pas” kojemu je cilj podizanje svijesti i edukacija vlasnika pasa te lokalne vlasti o važnosti pravilnog postupanja s psećim izmetom za okoliš, zdravlje ljudi, ali i njihovih kućnih ljubimaca.
– Udruga za ruralni razvoj Ravni kotari nositelj je ovog projekta, a u sklopu Javnog natječaja za predlaganje programa ili projekta udruga i prirode na području grada Zadra za 2016. godinu financira se sredstvima iz Upravnog odjela za razvitak otoka i zaštitu okoliša.
Pas u gradskoj sredini
– Često se ističe problem psećih “nagaznih mina” na javnim površinama kao što su parkovi, šetnice i plaže u našem gradu, a i sami vlasnici pasa žale se kako u gradu ne postoji nikakav pseći park ili mjesto na kojem mogu slobodno istrčavati svoje ljubimce, rekla je Marta Pintur, dopredsjednica udruge i voditeljica projekta “Gospodin pas” dodajući kako je od predstavnika lokalne vlasti doznala kako je 90-ih godina u Zadru postojalo nekoliko kanti za pseći izmet no da su one uništene. To je i razlog, kazala je, što postoji nevjerica oko postavljanja novih kanti za koje u udruzi drže kako su neophodne za pravilno zbrinjavanje psećeg otpada.
– Smatramo kako je došlo vrijeme da se ponovno razmotri ovaj problem, a s tim ciljem organizirat ćemo predavanja i provesti istraživanje o mišljenju građana. Ideja projekta je da se znakovi zabrane pristupa za pse zamijene s adekvatnim kantama za zbrinjavanje psećeg izmeta. Vjerujemo kako bi to rezultiralo s više “dog friendly” javnih površina čistih od psećih “nagaznih mina” na zadovoljstvo građana grada Zadra, turista i vlasnika pasa kojima bi se na ovaj način omogućila bezbrižna šetnja ljubimaca i pristup posebno označenim javnim površinama s komunalnim standardom koji će zadovoljiti i ostale građane, najavila je Pintur nakon čega je predastavljenje projekta upotpunio Branko Šare, predsjednik hrvatskog kinološkog saveza predavanjem naslovljenim “Pas u urbanoj sredini”.
– Treba jasno postaviti pitanje zašto je netko odlučio držati psa u gradu, koje su potrebe psa, kako zakon regulira držanje pasa na javnim površinama i slično. Dakle, prije nego što netko nabavi psa mora znati da je to živo biće koje ima svoje potrebe kao što su smještaj, prehrana, ispuštanje i kretanje, briga o zdravlju te njega. Zato je važno da se osoba educira prije nego nabavi psa kako bi odabrao pasminu koja mu najbolje odgovara, rekao je Šare dodajući kako je većini ljudi pas kućni ljubimac, no da ima i onih koji ga uzimaju za čuvara prostora, kao društvo i zamjenu za članove obitelji u starijoj životnoj dobi, ali i kao svojervrsni modni detalj.
Briga o zdravlju psa
– Pogrešno je nabaviti psa jer ga netko drugi ima, kao poklon djetetu i slično, jer je vlasnik odgovoran za svog psa. U urbanoj sredini potrebno ga je socijalizirati s drugim psima, naučiti ponašanju na javnim površinama ali i pokupiti ostatke za njim kakavi god da jesu, istaknuo je Šare podsjećajući i na odluku Grada Zadra o držanju pasa u gradu, a koja predviđa i novčane kazne za neodgovorne vlasnike.
– Vlasnici, dakle, moraju voditi brigu o svojim psima, ali odgovornost je i na gradskim vlastima koje bi trebale odrediti površine za pse i tako olakšati suživot onih koji ih imaju i on koji ih nemaju. Znak zabrane nema smisla samom psu, već samo vlasniku koji ga zna pročitati. Dakle, potrebni su prostori za pse na kojima bi ujedno postojale i kante za otpad, lopatice i slično, naglasio je Šare dodajući kako danas grad Zadar, iako peti grad po veličini u Hrvatskoj, nije “friendly”, nema prostore za pse, plaže i slično što neki drugi gradovi odavno imaju.
Predstavljanje projekta završeno je riječima struke, a nosilo je naziv “Važnost zbrinjavanja psećeg izmeta za zaštitu okoliša, zdravlje ljudi i kućnih ljubimaca”, a izlagala je veterinarka Marijana Božina. Istaknula je važnost brige vlasnika o zdravlju psa, higijeni i redovitom cijepljenju koje je potrebno budući da su neke bolesti prenosive na ljude.
– Neke od tih bolesti, kao što je primjerice bjesnoća, mogu biti vrlo opasne za samog vlasnika, njegove članove obitelji ali i druge ljude, istaknula je Božina dodavši kako je vrlo važno i čišćenje pasa od parazita od kojih su najčešće gliste, no ima i onih, poput larve, koji su vrlo opasni za ljude, a najizloženija takvim zarazama su djeca. Stoga je vrlo važno pravilno zbrinjavanje psećeg izmeta u kojem se, ukoliko je pas zaražen glistama, trakavicom i sličnim nametnicima, nalaze ličinke koje se mogu prenijeti dalje na druge pse, pa i na ljude.
– Treba istaknuti kako kante za pseći izmet nisu obične kante, već imaju poseban zatvarač da otpad iznutra, ne mogu uokolo raznijeti galebovi, naglasila je Božina.