Od vodičkog noćnog kluba do svinja u Kotarima

Nedaleko Stankovaca, pa i čvorišta Stankovci na autocesti, malo iznad gospodarske zone kad se prođu Velim i Crljenik, posjetitelje čeka iznenađenje sa spletom kamenih dvora i ozelenjelog obrađenog tla te stajama, a sve nazvano "Kuća dalmatinskog pršuta" i OPG Roca. I neobičan domaćin Ante Roca sa familijom.
Dok svi u zaleđu na kršnoj zemlji čeznu dočepati se mora, Ante je Vodice zamijenio ovim krajolikom. Dok se svi trude dospjeti do pomorskog ugostiteljskog objekta i smještajnih kapaciteta ili bilo čega sličnog, što se radi čistih ruku, Ante je vođenje diskoteke, ugostiteljstvo i burne noći u Vodicama zamijenio gojenjem prasaca u Velimu?!

 Kameni dvori u zelenom raju
Kako je posjed nekoliko stotina metara od granice Šibensko-kninske, dakle u Zadarskoj županiji, obogaćena je time ponuda ovdašnjeg turizma, makar se gosti čekaju i dočekuju od Zadra do Šibenika, a onih u prolazima i grupama ima odsvukud. Najbolje ih je predstaviti kako se sami predstavljaju:
– Nastavljajući dugogodišnju obiteljsku tradiciju rada u turizmu, odlučili smo da na vlastitom zemljištu izgradimo farmu za prirodni uzgoj svinja, kao temelj vlastite pršutane i proizvodnje vrhunskih suhomesnatih proizvoda. Osluškujući reakcije naših kupaca, širenje ponude na ugostiteljsku bilo je prirodni nastavak naših aktivnosti, tako da danas na imanju imamo farmu svinja, sušaru s preradom pršuta i suhomesnatih proizvoda na tradicionalni dalmatinski način, vinograd s biranim sortama grožđa, smokovik, peradarnik, maslinik s rijetko viđenim, i posebno rađenim kamenim stolovima, za kojima odjednom možemo ugostiti 230 gostiju, etno-muzej, trgovinu i kao krunu svega – dalmatinsku konobu s kaminima, klimatiziranu i ugodnu ljeti i zimi, sa 110 sjedećih mjesta.

Specijaliteti s "domovnicom"
Nevjerojatno je što sve stane u 6.000 četvornih metara vrijednim ljudima. Kameni stolovi na vrtu-terasi imaju prirodni hlad – gusto posađene masline koje su ove godine lijepo rodile. Naokolo niz kamenih povezanih zdanja – konoba, etno kutak, podrum, prodavaonica, naravno kuhinja, komini, roštilj, peke, ražanj, jer osim što se ovdje proizvodi ovdje se hrane i spreme onako po starinski i domaći, ali s puno znanja o modernosti i željama modernih nomada. Tako da bismo ono što se kod Roce pojede i popije mogli nazvati "hrana s domovnicom".
Kameni dvori nisu za smještaj već za rad i ugostiteljstvo i priču o dalmatinskom zaleđu i nasljeđu.
Sjedamo za kameni stol, stvarno kameni, i uz specijalitete ovdje odrađene kušavamo i mlado ulje, ovdje izraslo, s divnim, upravo pečenim kruščićima, oplemenjenim dalmatinskim mirodijama, a bogme i vino iz vinograda pod kamenim zdanjem. Nismo se zaustavili, već preko pršuta i slanine i domaće salame pa na peku i do deserta. I vino ovdje izraslo u vinogradu pod trgom i kamenim dvorima. Pa pod njim bazenčić i patke i guske, a bogme i sve rjeđe u nas viđene biserke ili morke, kokošje srodnice iz Afrike, a koje imaju jaja – bez kolesterola.
Ante je posebno ponosan što su majstori po preporuci uspjeli napraviti svinjce tako da, osim kad dođeš pred njih i pred otvorena vrata, vonj ne osjetiš, a u što smo se i sami uvjerili. A gore na trgiću od tri kamene kuće spletene po starodalmatinski ni pod kojim uvjetima vonj ne može stići.

Čovjek koji je zatvorio krug
Ovdje gosti sa svih strana svijeta mogu doći i vidjeti tov svinja, potom sušaru i podrum, masline i maslinovo ulje, vinograd i vino i sve to onda združiti u hladu maslina za kamenim stolom, a grupu će dočekati i muzika i veselica, a mogu i sami zapjevati. Roca je snimio dušu krša, loze, masline i dalmatinskog čovjeka i združio to slučajno ili namjerno sa studijama o doživljajnom turizmu, turizmu doticaja sa stvarnim životom i oćeš nećeš – od primorskog gospodina i gizdelina postao kotarski domorodac.
– Kad sam krenuo u papire, a ne znam bi li to više ikad ponovio i tolike ih godine ganjao, svi su mislili da ću otvoriti noćni klub, kazuje nam, no njemu je noćnih klubova bilo dosta.
Pa je umjesto na vino i ulje, čemu se ipak daleko veći broj ljudi vratio, Ante krenuo od pršuta – a za kojeg moraš imati dobrog prasca. Pa je nastao svinjac i iz svinjca sve ovo što sada oduševljava goste.
I Roca je tako simbolično zatvorio krug naših predaka. Od škrtog polja i blaga s krša, od kojeg su preci bježali, preko primorskog turizma u već proslavljenim Vodicama – zavrnuo natrag. Za njim su vođeni upravo onim što današnji gost hoće – izvornost i prirodnost, u istom pravcu okrenuli i gosti. A mi iz Zadarske županije, što reći nego sreća i bog za onih nekoliko stotina metara što ga smjestiše u našu županiju dajući nam još jedan vrstan adut turizmu što upravo stasa u našem zaleđu posljednjih godina, često znaniji gostima iz dalekih zemalja nego nama.