Vječno vraćanje Boki kao pamćenje srca

U Kulturnom centru Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” u Zagrebu u četvrtak 23. veljače navečer predstavljena je knjiga “Kulturalno pamćenje – ogledi o hrvatskoj kulturi i književnosti Boke”, autorice prof.dr.sc. Vande Babić s Odjela za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru. Nakladnik ove zanimljive i poticajne knjige je Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, a sama promocija organizirana je u suradnji Hrvatske bratovštine “Bokeljska mornarica 809” iz Zagreba, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Kulturnog centra Hrvatskog kulturnog društva “Napredak”. Predstavljači knjige bili su akademik Josip Bratulić, jezikoslovac prof. dr.sc. Josip Lisac i autorica knjige prof. dr.sc. Vanda Babić, dok je predstavljanje moderirao doc.dr.sc. Nenad Vertovšek.
Kulturna i duhovna povezanost
Ova nova knjiga autorice Vande Babić još je jedan vrijedan nastavak njenih dugogodišnjih istraživanja i rezultat dva desetljeća bavljenja Bokom, proizišla iz širih kulturnih i kulturoloških izričaja, poezije, priča, legendi, ali i kao doprinos dubljem razumijevanju bokokotorske književnosti i posebnosti u odnosu na crnogorsku književnost i međupovezanosti dvaju kultura i književnosti. Nije čudilo da je prostor Kulturnog centra “Napretka” u Bogovićevoj ulici bio ispunjen velikim brojem značajnih osoba i zainteresiranih sudionika u jednom ovakvom druženju, spojenih duhom kulturne i duhovne povezanosti.
Stoga vrijedi i spomenuti da su predstavljanju knjige, među ostalim, nazočili: Njegova ekselencija veleposlanik Crne Gore u RH Boro Vučinić, Hrvoje Vuković, konzul u generalnom konzulatu RH u Kotoru, Mladen Andrlić, ravnatelj Diplomatske akademije, Ivan Zeba, tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH, Tatjana Perić, ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Vesna Vuković, bivša otpravnica poslova u Veleposlanstvu RH u Podgorici, Adrijan Vuksanović, parlamentarni zastupnik Hrvata u Skupštini Crne Gore, Danilo Ivezić, predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca u RH, Dušan Mišković, predsjednik Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba, Đuro Vidmarović, predsjednik Hrvatskog kulturnog vijeća, Dimitrije Popović, akademski slikar, Vanja Gavran, tajnik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine, generali Slaven Zdilar i Zdravko Klanac i mnogi drugi kolege i prijatelji Hrvatske i Crne Gore.
U ime jednog od organizatora biranim riječima o samoj knjizi, trenutku njenog pojavljivanja, ali i značenju Hrvatske bratovštine “Bokeljska mornarica 809” iz Zagreba govorio je njen predsjednik Ivo Škanata, koji je sažeto razložio povijest Bratovštine i njen zavjet da očuva i stalno svjedoči o potrebi kulturnih vrijednosti i bokeljskih običaja kroz stoljeća. Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, u ime nakladnika, zahvalio je svima koji su pomogli u izlaženju knjige, naglasivši kako je to još jedna prigoda da se istakne biće hrvatskog naroda u Boki kotorskoj i Crnoj Gori te naglasi vrijednost bokeljske književnosti i kulturne baštine dijela hrvatskog naroda u Boki kotorskoj koji u Crnoj Gori oplemenjuje i obogaćuje ukupnu kulturu i književnost. Ovakav svojevrstan uvod u večer za pamćenje koja je bila ne samo predstavljanje knjige kao pisanog djela, obogatili su i kroz zvuk i glazbu “Poly &Lungo mare”, glazbeni sastav iz Boke kotorske.
Bokeljska baština
Boka Kotorska, istakao je u svojem predstavljanju knjige “Kulturalno pamćenje – ogledi o hrvatskoj kulturi i književnosti Boke” akademik Josip Bratulić, u svojoj je kulturnoj i društvenoj povijesti te književnim, umjetničkim i duhovnim djelima, neizostavno povezana s cijelom istočnom obalom Jadrana, što tu kulturu i čini sastavnim dijelom jedinstvene i cjelovite hrvatske kulture. Po njegovim riječima, vrijednost knjige jest i u tome što sadrži temeljita dva poglavlja – kulturalno pamćenje i (p)ogledi o hrvatskoj kulturi i književnosti Boke, te poglavlje o pasionskoj baštini Boke Kotorske, a koji se prožimaju i daju dublje značenje analizi hrvatske kulture i književnosti tog područja, te odrazima i utjecajima i hrvatske kulture i crnogorske kulture.
Drugi predstavljač, prof.dr.sc. Josip Lisac govorio je najprije o ovisnosti hrvatske književnosti u Boki o hrvatskoj književnosti u Dubrovniku, naglasivši kako je autorica Vanda Babić zavičajno sljubljena s Bokom, a u istraživanju polazi od bokeljske baštine, ne zanemarujući veliku dubrovačku i ostalu hrvatsku baštinu od srednjeg vijeka do danas, rekao je Lisac i dodao kako autorica nastoji potvrditi svojim izuzetnim znanstvenim i istraživačkim radom u cilju značaj hrvatske dionice bokokotorske književnosti, te kako ona tu hrvatsku dionicu nastoji usustaviti unutar književnosti i kulture Crne Gore. U svemu tomu, kako je rekao, koristi se svim dosadašnjim analizama tematike, tradicionalnim filološkim metodama i zaokruživanjem kroz teoriju kulturalnog pamćenja koji zajedno daju širu i dublju sliku vrijednosti bokokotorske književnosti i običaja, pasionske baštine i općenito bitnih odlika kulturalnog, književnog i narodnog pamćenja.
Zahvalivši se najprije svima koji su o knjizi govorili i predstavili je, te je inspirirali i usmjeravali poput akademika Nikice Kolumbića, akademika Milorada Nikčevića, prof.dr.sc. Miloša Miloševića, Dimitrija Popovića, Slobodana Prosperova Novaka, prof. dr.sc. Vanda Babić ukazala je na njenu duboku povezanost s rodnim krajem Bokom koja je umnogome odredila i pravac njenog znanstveno književnog rada.
Snažna poveznica
– Nikada se nisam potpuno odvojila od prostora koji me je iznjedrio, prostora u kojem sam izgovorila svoje prve riječi i učinila prve korake. Možda se čini da prve tri godine života u Boki i ne ostavljaju brojna sjećanja u životu odrasle osobe, no u mom slučaju niti poveznice su jačale i postale uže koje se samo više rastezalo i postajalo sve čvršće i jače. Istina je da me je Split oblikovao, a od početka studija do danas Zadar je grad u kojemu živim, djelujem i stvaram. Ako povežemo prostor, vidjet ćemo da je u stvari nedjeljiv, jedinstven i cjelovit: Dalmacija! S druge strane, sasvim naravna je bliskost s crnogorskom kulturom, blizu koje i uz koju sam rasla i odrastala. U tom smjeru ide moj književni i znanstveni doprinos, posebno stoga što na neki način pripadam crnogorskoj dijaspori i hrvatskom autohtonom puku u Boki. Te dvije činjenice odredile su moj odnos prema matičnoj domovini Hrvatskoj, rodnoj Boki i Crnoj Gori, kazala je profesorica Vanda Babić.
Prema njenim riječima i sama je knjiga njena daljnja zaštita hrvatskih nematerijalnih dobara u Crnoj Gori. Popis je duži, a o tome skrbe Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 u Zagrebu, Rijeci i drugdje kao i Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore koja je krovna organizacija Hrvata Crne Gore. Zajedničkim radom i rezultatima, od kojih je samo jedna nit ova knjiga radi se na promicanju vlastite kulture, ali i na povezivanju, dijeljenju, množenju i stvaranju kulture dobra koja počiva na zdravim temeljima. Zdrav temelj, kazala je prof. Babić, je upravo to: zaštićena nematerijalna hrvatska baština u Boki kao baština dviju država koje o njoj skrbe. Kulturalno pamćenje jasno pokazuje mjesta spajanja i razdvajanja, preplitanja i mimoilaženja i konačno smo bokokotorsku književnost i kulturu usustavili kao hrvatsku, ali i kao književnost i kulturu Crne Gore. Ona je dijamant hrvatske kulture općenito, ali i dragulj kulture Crne Gore, Mediterana i Europe.
– Boka je izvor u koju bi svaki Hrvat trebao hodočastiti s posebnim pijetetom prema baštini koju taj Zaljev čuva i to je naprosto kulturno blago kojim se trebamo ponositi -rekla je autorica knjige. Kako je također rečeno na predstavljanju knjige, pamćenje, pa i kulturno uvijek je i odraz srca. I premda srce može govoriti i bez riječi, prave riječi, pisane i izgovorene ne mogu biti bez srca.