Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Bolje u kafiću učiti, nego pušiti

Autor: Katina Vrsaljko

26.04.2010. 22:00
Bolje u kafiću učiti, nego pušiti

Foto: A. SITNICA



U znanstvenom kafiću su sudjelovali Atana Grbić iz Eko Zadra i Edo Končurat iz Prirodoslovno-grafičke škole, oboje iz Organizacijskog odbora Eko dana te zainteresirani građani, studenti, školarci


Jučer je u Zadru prvi put održan Café Scintifique, to jest znanstveni kafić. Radi se o modernom i inovativnom pristupu obradi popularno-znanstvene teme pri čemu grupa ljudi neformalno diskutira sa znanstvenikom o zadanoj temi. Na prvom zadarskom Café Scintifiqueu, koji se održao u okviru Eko dana, sa znanstvenikom dr. Draženom Šimlešom razgovaralo se o zelenoj generaciji i budućnosti svijeta u caffe baru Royal.
Održivost sustavno ugraditi u društvo
U znanstvenom kafiću su sudjelovali Atana Grbić iz Eko Zadra i Edo Končurat iz Prirodoslovno-grafičke škole, oboje iz Organizacijskog odbora Eko dana te zainteresirani građani, studenti, školarci.
Šimleša je inače viši asistent na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, predaje kolegij “Globalizacija” na Mirovnim studijima te “Globalno društvo i održivi razvoj” na Hrvatskim studijima. Aktivan je na civilnoj sceni i trenutačno volontira kao tajnik udruge Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) te je dopredsjednik Mreže eko sela Balkana (MEB).
O zelenoj generaciji, generaciji koja bi jednog dana trebala postojati i živjeti samo zelenim stilom života, Šimleša kaže da će se morati pojaviti.
– Prema svim znanstvenim podacima generacijama se uništava eko sustav. Ako će htjeti zadržati kvalitetu življenja koju mi imamo sada, a koja je već lošija no što je bila, buduće generacije će se morati okrenuti održivom razvoju. Nasuprot apokaliptičnim scenarijima u kojima mediji pretjeruju, ljude ne bismo smjeli plašiti jer se tada povlače. Trebamo ih informirati i educirati da izađu i tragaju za konkretnim rješenjima, rekao je.
Neka cijela planeta postane eko selo
A konkretna rješenja se nalaze u podizanju svijesti o očuvanju okoliša, u malim zelenim koracima koje svi individualno možemo provoditi, ali na kraju, što je najvažnije, u sustavnom i organiziranom uvođenju takvog stila života u društvo. Isto tako, teško da će se išta promijeniti sve dok svi imamo osjećaj da je uništenje eko sustava negdje prostorno i vremenski daleko od nas. Sve dok ne dobijemo pravu, istinsku emociju za ekosustav, sličnu kao što imamo jedni prema drugima.
– U ovome ne uspijevaju samostalni borci, kao što su to bili neki povijesni heroji. Poanta je u suradnji. Imamo sreće što je naša zemlja ekološki jako bogata, ali u svijetu postoje mjesta koja imaju puno održiviju strukturu, no što je kod nas. Takvu strukturu treba uvoditi od političkog vrha sustavno u cijelo društvo. Žalosno je da samo bogatiji mogu kupiti solarne ploče za grijanje. Kad bi država to poticala, prije bi se takav način korištenja energije raširio po društvu. Zato mi odozdo moramo pritiskati prema gore, istaknuo je Šimleša te dodao da je u borbi ekologije s ekonomijom, ekologija nažalost uvijek na drugom mjestu.
A dobar primjer kako bi jednog dana zelene generacije živjele je eko selo, a u jednom takvom radi i Šimleša.
– Dvadeset kilometara južno od Zagreba sam s grupom ljudi pronašao svoj poligon za eksperimentiranje. Tamo se bavimo s eko proizvodnjom hrane, imamo zelene krovove, solarne ćelije, otpadno ulje koristimo kao biodizel, za sve što možemo koristimo prirodne materijale, čistimo s biljnim čistačima, radimo na eko kozmetici, a infrastruktura se i dalje slaže. Provodimo i razne radionice, edukacije, a kroz ekoselo prolazi zaista velik broj ljudi, rekao je.
Tako se u ugodnoj atmosferi na prvom zadarskom znanstvenom kafiću razgovaralo o jako važnoj temi, a kako je rekao Šimleša, ne smijemo se zadovoljiti s malim simboličnim akcijama jer za njih nemamo vremena, već krenimo umreženi s konkretnim rješenjima.


 SA ZNANSTVENIKOM NA KAVI




Ideja “Café Scintifiquea” nastala je u Leedsu 1998. godine nakon čega se proširila po čitavoj Velikoj Britaniji. U Britaniji se trenutačno redovito održava četrdesetak znanstvenih kafića na kojima znanstvenici predstavljaju svoj rad i o njemu raspravljaju s publikom. Koncept znanstvenog kafića je popularan u cijelom svijetu, a već nekoliko godina se slične aktivnosti organiziraju i u Hrvatskoj i to u Zagrebu, Rijeci i Splitu.
Koncept znanstvenog kafića polazi od pretpostavke da se o aktualnim i izazovnim znanstvenim temama može raspravljati na opušteniji, neformalniji i pristupačniji način nego što su to predavanja. Sudionici u ovakvom događanju ne trebaju imati veliko predznanje, već samo interes za temu o kojoj će se govoriti, a i trema od javnog nastupa je manje izražena.
Znanstvenik, ili više njih, u opuštenoj atmosferi održi kratko predavanje na određenu temu, a potom slijedi otvorena diskusija u kojoj publika ima priliku s njim razmijeniti svoja razmišljanja. Cilj cijele ideje je popularizacija i promocija znanosti među mladima i širom publikom te motiviranje mladih za bavljenje znanošću.