Obiteljsko poljodjelstvo

U Hrvatskoj Akademiji razvila se dobra rasprava o ulasku hrvatske poljoprivrede u Europsku uniju, u kojoj sam i ja uzeo riječ.
Dvije koncepcije, naoko su se sukobile. Što razvijati krupno ili obiteljsko poljodjelstvo?
Prednosti krupnog specijaliziranog tzv. državnog poljodjelstva je ekonomija razmjera uz manje angažiranje ljudskog rada. Smanjeni troškovi daju veću dobit u proizvodnji.
Nedostaci specijaliziranoga poljodjelstva su što ruši prirodni okoliš i životnu raznolikost, povećava troškove zaštite i melioracija zbog nedostatka plodoreda.
Obiteljsko gospodarstvo održava dobru uposlenost, čuva nacionalne vrijednosti i vlasničku strukturu, čuva bioraznolikost, tlo kakvoću uz postizanje veće tržne cijene proizvoda.
 Razvitak obiteljskog poljodjelstva potiče održivu i ekološku proizvodnju. Smanjuje pritisak na gradove i zapošljavanje.
Da bi se obiteljsko gospodarstvo održalo, ipak treba dobiti izvanrednu prednost u poljodjelskoj politici. Obiteljska struktura je vrlo krhka. Obitelj često ostaje bez nasljednika. Teško se vraćaju otišli iz poljodjelskog gospodarstva. Da bi se vratili potrebito je cjelovito rješenje gospodarske, posebice tržne strukture obiteljskog gospodarstva.
Hoćemo li hrvatsko poljodjelstvo ili poljoprivredu sveobasizajućeg gospodarstva?
Pitanje je koje nas može odvesti u stranputicu.
Vizija novog svjetskog poljodjelstva je što manje tabla u ratarstvu. Specijalizacija na jednu kulturu. Visoki prinosi. Cjelovita uporaba strojeva i priključaka, velika potrošnja dušičnih gnojiva, cjelovita odvodnja i navodnjavanje.
Međutim, smanjenje broja obiteljskih gospodarstva na manje od 80.000 u poljodjelstvu naškodilo bi hrvatskim nacionalnim interesima, jer bi pomalo ostali bez vlastitog poljodjelstva. Također i bez domaćih proizvoda, što bi razorno utjecalo na daljnji razvitak hrvatskog putničarstva.
Vaš Bage