Tragovi najranijeg boravka čovjeka na tlu Dalmacije

U sklopu programa obilježavanja Dana Arheološkog muzeja Zadar i Dana grada Zadra u knjižnici OŠ Benkovac održana je radionica na temu “Neandertalci – najstariji stanovnici benkovačkog kraja”.
– Predavanje s demonstracijom načina izrade kamenih alatki održao je dr.sc. Ivor Karavanić, redoviti profesor na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kazao je Marin Ćurković, ravnatelj Zavičajnog muzeja u Benkovcu.
Vrijedno istraživanje
U Velikoj pećini u kanjonu Kličevice u Rašteviću, naime, arheolozi su protekle godine otkrili tragove neandertalaca.
– Radi se o nalazu života nendertalaca koji su ovdje boravili oko 39.000 godina prije nove ere, navodi Ćurković.
Učenici su sa zanimanjem pratili priču o načinu života, izgledu i materijalnim ostacima iz tih davnih vremena, a predavaču su postavili i cijeli niz dodatnih pitanja.
– Ovaj vrijedan doprinos upoznavanju lokalnog stanovništva s poviješću i kulturom kraja u kojem žive dio je predviđenog ciklusa predavanja o provođenju i rezultatima arheoloških istraživanja u Velikoj pećini u kanjonu Kličevice u Rašteviću čiji je voditelj dr. Karavanić, objašnjava Ćurković.
Špilja je prvi put istraživana 2006. godine kada su surađivali zadarsko i zagrebačko sveučilište. Rezultati su već tada obećavali, no tek nakon šest godina nastavila su se istraživanja zahvaljujući zatvorenim financijama.
– Ovogodišnji radovi su se provodili od 4. do 21. studenoga, a provedeni su sredstvima istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost “Kasni musterijen na istočnoj obali Jadrana – temelj za razumijevanje identiteta kasnih neandertalaca i njihovog nestanka”, sredstvima za terensku nastavu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zadarske županije, Ministarstva kulture RH i University of Wyoming, nabraja Ćurković.
Uz voditelja istraživanja u radovima su sudjelovali dr.sc. Rajna Šošić Klindžić i dr.sc. Nikola Vukosavljević, asistetnti s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Natalija Čondić, viša kustosica Arheološkog muzeja Zadar, Katarina Gerometta sa Sveučilišta u Puli, kolege sa američkih sveučilišta u Wyomingu i Oregonu te ukupno 16 američkih i hrvatskih studenata.
Kamena industrija iz Velike pećine
– Velika pećina u Kličevici je arheološki lokalitet vrlo vrijedan za proučavanje srednjeg paleolitika Hrvatske, a osobito značenje ima za prostor sjeverne Dalmacije gdje predstavlja pravu rijetkost, govori dr.sc. Ivor Karavanić.
U do sada provedene četiri istraživačke kampanje pronađen je velik broj lijepo izrađenih kamenih alata (uglavnom strugala) i manja količina vrlo fragmentiranih životinjskih kostiju.
– Kamena industrija iz Velike pećine može se pripisati srednjopaleolitičkoj musterijenskoj kulturi koja se u Europi povezuje s neandertalcima, a datacija metodom C14 pokazala je starost od 39.000 godina prije sadašnjosti, reći će voditelj istraživana Karavanić.
Lokalitet je vrlo vrijedan za proučavanje srednjeg paleolitika Hrvatske, a osobito značenje ima za prostor sjeverne Dalmacije, gdje predstavlja pravu rijetkost.
– Tijekom istraživanja pronađen je velik broj lijepo izrađenih kamenih alata, uglavnom strugala, i manja količina vrlo fragmentiranih životinjskih kostiju, kazao je Karavanić.
Sustavna istraživanja u Velikoj pećini kod Raštevića otkrivaju tragove najranijeg boravka čovjeka na tlu Dalmacije.
– Nakon znanstvene valorizacije i zaštite nalazište će biti moguće uklopiti u turističku ponudu kao važno stanište neandertalca u sjevernoj Dalmaciji, zaključio je Marin Ćurković.