Najveći i najslabije naseljen zadarski kvart

Za djecu viših razreda dobro su povezane autobusne linije i tu nema problema. No, u samom Dračevcu, najviše zbog sigurnosti djece, treba postaviti nogostupe. To je prvo što smo tražili kada smo došli na vlast u 12. mjesecu i sada je to već u realizaciji, rekao je Mičić

Mjesni odbor Dračevac jedan je od površinom najvećih mjesnih odbora u Zadru, a po broju stanovnika jedan od najmanjih. U sedamdesetak obiteljskih kuća živi svega 300 ljudi, ali broj kuća i stanovnika se u zadnje vrijeme povećava u skladu s trendom “bježanja” iz centra grada. Vijeće Mjesnog odbora je na posljednjim izborima od HSLS-a preuzeo HDZ s 3 vijećnika, među kojima je i predsjednik Šime Mičić i 2 nezavisna vijećnika.
– Iako je Dračevac na samom rubu grada, do mosta je samo 6 kilometara. Zato se ljudi sve više doseljavaju. Nemaju osjećaj da su u gradu, a sve im je opet blizu. Zbog brdovitog položaja pruža se prekrasan pogled na grad, otoke i luku Gaženicu s jedne strane, i na Ravne kotare s druge strane. I svjež je zrak, govori Mičić
Kula Kaštel
U MO-u imaju viziju Dračevac uvrstiti u turističku ponudu Zadra, što zbog položaja, što zbog kule Kaštel i stare crkve, koje su uvrštene u kulturnu baštinu Hrvatske.
– Crkva datira iz 1517. godine, a kula Kaštel iz samog početka 17. stoljeća. Prema predaji, Kaštel je služio za obranu grada od Turaka i Mlečana. Priča kaže da, kada bi se uočilo da se netko približava gradu, signalnom vatrom davalo znak da svi uđu u grad te da se zatvore vrata grada. Kaštel jednim dijelom spada u veliku zadarsku povijest i bilo bi dobro što prije ga uvrstiti u turističke prospekte. Voljeli bismo da se uredi okoliš, napravi šetnica, postave teleskopi i, naravno, da se nastavi obnova Kaštela, rekao je Mičić.
Uz Kaštel i crkvu nalazi se i tenk, bunker “Vila trojka” i spomenik poginulim braniteljima u Domovinskom ratu. Kaštel je upravo onda (1992. godine) i srušen.
– Grad Zadar ima sluha za ove ideje i počeo je s obnovom Kaštela prošle godine, no to je stalo zbog recesije. Ne možemo očekivati da se u ovim trenucima obnavlja Kaštel dok ima puno važnijih socijalnih pitanja. Crkva se za sada ne bi obnavljala. To je u nadležnosti Zadarske nadbiskupije. Bilo bi lijepo da se obnovi zbog svoje povijesno-kulturne vrijednosti. Kao sakralni objekt nam nije potrebna s obzirom da je 2001. posvećena nova župna crkva Blažene Djevice Marije, pojasnio je Mičić.
Nekad su i Ploča i Crno bili pod Mjesnim odborom Dračevac, ali su se brže naseljavali pa su se odvojili u zasebne odbore.
I škola je bila u Mjesnom odboru Dračevac dok nije pomaknuta granica s Pločom za dvadesetak metara. Tamo je Područna škola Krune Krstića za djecu od prvog do četvrtog razreda, a u više razrede ide se u Arbanase.
Igralište, mjesni dom…
– Za djecu viših razreda dobro su povezane autobusne linije i tu nema problema. No, u samom Dračevcu, najviše zbog sigurnosti djece, treba postaviti nogostupe. To je prvo što smo tražili kada smo došli na vlast u 12. mjesecu i sada je to već u realizaciji. Puno se toga moglo i prije napraviti, a u prošlom mandatu se nešto asfaltiralo i napravio se nogostup s jedne strane ceste. Stalno šaljemo dopise i prijedloge Gradu Zadru i ugodno smo iznenađeni komunikacijom i voljom da se nešto napravi, rekao je Mičić.
Kako nastavlja, tražili su izgradnju manjeg igrališta, za što imaju i predviđenu lokaciju.
– Među prioritetima je i prostor mjesnog doma. Nemamo prostore za MO, ali to je manje bitno jer se možemo naći gdje hoćemo. Ali to nam je potrebno za druženje ljudi, za organiziranje kulturnih događaja, moglo bi se bućalište napraviti, osnovati sportski klub, da se djeca ne povlače po ulici. Prije smo u župnom domu imali barem stolni nogomet i stolni tenis, sada nemamo ni to. Imamo i puno starih fotografija, voljeli bismo napraviti izložbu. To bi za naše stanovnike puno značilo, ali nemamo gdje. Postoji i zgrada koja je za to predviđena, no imovinsko-pravni odnosi nisu još riješeni. Organizirali bismo se zajedno s MO Ploča, s kojim smo od povijesti usko vezani i imamo jako dobru suradnju, kazao je Mičić.
U ljetnim mjesecima tamo imaju problema s pritiskom vode pa se radi i na rješavanju tog problema.
Također, na području MO Dračevac ima i nekoliko ruševina iz Domovinskog rata.
– Dosta je njih odselilo u Australiju. Tamo čak ima jedna ulica koja se zove po Mičićima, starosjediocima Dračevca. Dosta tih ruševina ima i više vlasnika pa je to teško sanirati.
Na Ploči im je dječji vrtić i knjižnica, a bilo bi dobro da je ambulanta barem malo bliže, kao što se planira, u Mjesnom odboru Gaženica. Treba im i kanalizacija. No, ne žale se.
– Ipak je ovo rubni dio grada, ima samo 300 stanovnika. Ne očekujemo mi čuda, ali bilo bi dobro da ne izgleda kao da je ovdje jučer rat završio, zaključuje Mičić.