Ima interesa, nema mjesta

Radi se o velikim brodovima pa sumnjam da ima igdje drugdje mjesta za njih. Velika je šteta što se u nautičkom turizmu nije bolje planiralo pa bi se mogla iskorisiti i ova situacija, govori Ražnjević, dodajući da je nautički turizam veliko, ali neiskorišteno bogatstvo

Vijest da će Talijani za posjedovanje plovila od 10 do 12 metara od svibnja plaćati dodatnih 2.000 eura, Hrvati su dočekali trljajući ruke u nadi da će svoje brodove Talijani čuvati u hrvatskim marinama.
I sad u hrvatskim marinama ima dosta stranih plovila jer su im troškovi ovdje manji. Neki od njih tijekom cijele godine zapošljavaju domaće ljude da im održavaju brod, a u sezoni plove s njima.
Brod bliži vlasniku
Zbog novih nameta u Italiji mnogi su se ponadali da će ovakvih primjera biti i više, da će Talijani, osim plaćanja veza u hrvatskim marinama, trošiti još više u hrvatskim destinacijama, a uz to zapošljavati domaće ljude za održavanje njihovih plovila.
Božidar Duka, direktor Marine Dalmacija u Sukošanu i Bibinjama, kaže da na “najezdi” talijanskih brodova u hrvatske luke ne treba graditi nadu u budućnost, već samo da treba i dalje raditi.
– Čitam iz medija da je ACI (Adriatic Croatia International Club) već primio 400 upita talijanskih vlasnika brodova. Pa ti upiti su poslani svima, tako i nama, ali mislim da će svega deset posto od toga biti realizirano. Prvo, iz jednostavnog razloga što svaki vlasnik svoju brod drži u luci koja mu je najbliža jer koristi brod tijekom cijele godine, ne samo u sezoni, a i treba imati transportne mogućnosti, govori Duka.
Osim toga, selidba broda u Hrvatsku zanimljiva je eventualno vlasnicima brodova preko 15 metara, a vezova za takve brodove, govori Duka, u Hrvatskoj baš i nema.
U Marini Dalmacija je 1.200 vezova, a u onoj na Boriku 180.
– Imamo nešto slobodnih vezova za brodove manjih kategorija, ali tek sad od početka travnja počinje sklapanje ugovora i domaća migracija od Umaga prema dolje pa ćemo krajem svibnja imati prava saznanja o sezoni, govori Duka.
Stihijska nautika
Goran Ražnjević, predsjednik uprave Ilirije d.d., u čijem je vlasništvu i biogradska Marina Kornati sa 750 vezova na moru i 50 na kopnu, kaže da je gotovo cijela marina već rezervirana.
– U zadnjih nekoliko mjeseci tek je 7-8 talijanskih vlasnika brodova uspjelo rezervirati vez kod nas, a pretpostavljamo da je to posljedica najave povećanja poreza. Za ostale kod nas nema mjesta, a radi se o velikim brodovima pa sumnjam da ima igdje drugdje. Osim negdje na divlje. Bojim se da će se ti brodovi vezati po Kornatima na mjesec-dva pa ići dalje, govori Ražnjević, dodajući da je nautički turizam veliko, ali neiskorišteno bogatstvo Hrvatske.
– Nemamo naftu ni plin, ali imamo prekrasnu klimu, more, obalu, otoke i povijesno naslijeđe. No komparativne prednosti koje imamo samo u turizmu, ne znamo koristiti. Sve se radi stihijski, neorganizirano, a mi samo pratimo kako se turizam sam od sebe događa. Nije ni čudo da je onda toliko nezaposlenih, kaže Ražnjević.
Velika je šteta što se u nautičkom turizmu nije bolje planiralo pa bi se mogla iskorisiti i ova situacija u susjednoj zemlji, a ovako će, smatra Ražnjević, nautičari i dalje dolaziti na divlje, bez da koriste hrvatske marine i sve pripadajuće sadržaje.
– U nautici od jednog broda živi jedan čovjek. Tako na području Biograda od 750 vezova živi 750 ljudi. Bilo bi odlično kad bismo imali marine od Ždrelca na Pašmanu do Tkona i od Sv. Petra do Pakoštana. Govoreći o dugoročno održivom poslovanju, more i njegova bioraznolikost se moraju zaštiti, ali mislim da je veća tragedija što ljudi na tom području nemaju od čega živjeti, navodi Ražnjević, dodajući da je Ilirija već neko vrijeme zainteresirana za proširenje luke za još 100 do 150 vezova za plovila između 20 i 35 metara.
– Svoje prijedloge smo slali svim nadležnim institucijama, od lokalnih vlasti pa sve do predsjednika i Vlade, samo Papi nismo pisali. Šteta papira. Nismo dobili ni jedan odgovor, kaže Ražnjević.
Kako dodaje Ražnjević, u takvom stihijskom odnosu, do sad nije riješeno pitanje pomorskog dobra, a i hrvatska nautika nije spremna za ulazak u Europsku Uniju.
– Što će tek biti kad uđemo u EU pa će se morati plaćati PDV na strane zastave na svim plovilima? Ni na to nismo spremni, govori Ražnjević.
U Marini Baotić u Velom Ratu na Dugom otoku je 110 vezova na koje se obično vežu brodovi vlasnika sa zapada.
– Nismo ni dosad baš imali Talijana, na Marinu Baotić u Velom Ratu su više orijentirani nautičari sa zapadnog tržišta. Tako ni sad nismo imali nešto upita Talijana, a ne očekujemo ih ni uslijed povećanja poreza u Italiji, govori Marina Pedišić iz Marine Baotić u Velom Ratu.