Pred obnoviteljima je bilo prazno platno grada

Izložba “Zadar – poslijeratna urbanističko-arhitektonska obnova 1944.-1958.”, otvorena je sinoć u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU u Zagrebu. Tematska izložba o poslijeratnoj obnovi Zadra nakon zagrebačke premijere imat će i zadarski postav u Kneževoj palači, od 27. travnja ove godine.
Stručnu i znanstvenu pripremu projekta, kao i koncepciju i postav izložbe, potpisuju Dubravka Kisić i Antonija Mlikota, koje su provele višegodišnja istraživanja u sklopu različitih projekata. Mr. sc. Dubravka Kisić temu obnove Zadra u kontekstu poslijeratne konstitucije arhitektonske discipline unutar novih državnih i društveno-socijalnih odnosa, istražila je u sklopu znanstvenog projekta Modernizam i prostorni identitet Hrvatske u dvadesetom stoljeću, u trećoj programsko-kronološkoj cjelini projekta Rekonceptualizacija moderne od 1945. do 1980. godine koji se odvijao u HMA-HAZU u razdoblju od 2006. do 2013. godine pod vodstvom akademika Borisa Magaša. Cjelovito istraživanje događaja vezanih za rušenje i obnovu Zadra izvršila je dr. sc. Antonija Mlikota u radu na doktorskoj disertaciji Obnova i izgradnja povijesne jezgre Zadra nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu.
U svojevrsnom “nagovoru” za odaziv arhitekata na natječaj za regulatornu osnovu Zadra Josip Seissel je 1953. godine objavio članak naslovljen pitanjem “Što traži Zadar?” – koje su sebi nedvojbeno postavili svi natjecatelji kao i mnogi drugi stručnjaci angažirani na obnovi grada. Gotovo desetljeće nakon Drugog svjetskog rata povijesna jezgra Zadra i dalje je bila u ruševinama, štoviše u svom najvećem dijelu posve ogoljena. Tragovi življenja i više od dvije tisuće godina urbanističkog razvoja grada bili su izbrisani. Pred obnoviteljima je bilo prazno platno grada. I doista, trebalo se zapitati u tom trenutku: “Što traži Zadar?”
Odgovor urbanističko-arhitektonske i konzervatorske struke pa i šire akademske zajednice na ovo pitanje bio je Natječaj za regulacionu osnovu grada Zadra iz 1952./53. godine, koji je uz Narodni gradski odbor Zadra raspisala Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Izbor dokumenata predstavljenih na izložbi organiziran je u četiri tematska modula u kojima su prikazani Zadar prije rušenja u Drugom svjetskom ratu, bombardiranje grada i njegove posljedice, prvi projekt obnove 1945./46. godine – regulatorna osnova Zadra autora Milovana Kovačevića, Božidara Rašice i Zdenka Strižića te natječaj za regulatornu osnovu koji je sproveden 1952./53. godine, zaključno sa sintetskim radom autora Brune Milića koji je realiziran na temelju daljnje razrade rezultata tog natječaja.
U prvom modulu izložene su fotografije i razglednice koje prikazuju istaknute vizure Zadra prije rušenja. U drugom modulu prikazane su dramatične posljedice rušenja zabilježene na fotografijama Ante Roce, Ante Brkana i Zvonimira Barbarića, dok treći obuhvaća sačuvane fragmente projektne dokumentacije prve regulatorne osnove iz 1945./46. godine i dokumente o pratećim događajima. Prvi regulacijski plan za obnovu Zadra iz 1946. godine sugerirao je da se u obnovi Zadra treba voditi računa da grad ima dovoljno sunca, zraka i životnog prostora za sve. Plan je 1948. godine odbačen i stavljen izvan upotrebe. Natječajna dokumentacija za regulatornu osnovu Zadra iz 1952./53. godine prikazana je u četvrtom modulu.
– Nadamo se da će ova izložba, podsjećajući nas na neke odgovore ovog neprolaznog pitanja, doprinijeti artikulaciji i nekih budućih odgovora koje ovaj grad i dalje očekuje, ističe se u katalogu izložbe.
Projekt je realiziran u suradnji Hrvatskog muzeja arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Državnog arhiva u Zadru (DAZD), Narodnog muzeja Zadar – Muzeja grada Zadra, Galerije umjetnina (NMZ) i Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru.