Petak, 19. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

11 C°

U Brbišćici otkriveni tragovi dinosaura

27.05.2011. 22:00
U Brbišćici otkriveni tragovi dinosaura


Bio sam jako sretan kad smo otkrili tragove na Hvaru, a oduševljen sam što smo ih našli i na Dugom otoku jer to na neki način spaja dosadašnje spoznaje o obitavanju dinosaura na sjeveru i na jugu Dalmacije. Ovo je na sredini pa možemo pretpostaviti da tragovi dinosaura nisu rijetkost na cijelom našem kršu, kaže mr.sc. Jakov Radovčić


U Brbišćici na  Dugom otoku pronađeni su  tragovi dinosaura. Udubine u  kršu poput slonovskog stopala, onome tko ne zna, ne bi  pobudile sumnju da je upravo  tu hodao dinosaur, najveći  gušter svih vremena.
Platforma s plićacima
Iako već postoje spoznaje  da su dinosauri hodali ovim  prostorima, novo otkriće doprinosi pretpostavci da plićaci  nekoga priobalja pradavne  kopnene mase ovo naše područje vezali za afrički kontinent, a da su dinosauri živjeli na prostorima od sadašnje  Istre do južne Dalmacije. Preko sprudova koji su se stvarali  u geološkim razdobljima dinosauri su prelazili s jednih na  druge kopnene mase davnih  plićaka Tethys oceana.
– Velike životinje poput dinosaura traže velike kontinentalne površine. Pretpostavlja se da je naše priobalje  nekad davno bilo jedna  oceanska plićina razvedena  lagunama i plićacima u kojima su dinosauri u vapnenom  mulju ostavili svoje tragove.  6,7 tragova stopala u Brbišćici  imaju dinamiku hoda. Vjerujem da su tragovi pripadali  sauropodu, četveronošcu čije  smo tragove prije nekoliko  godina locirali i na Hvaru,  dok kolega iz Kanade, Allan  Lindoe, smatra da se ovdje  radi o hadrosaurusu koji ide  na dvije noge poput ptice,  kaže paleontolog Jakov Radovčić, voditelj Geološko –  paleontološkog odjela u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, koji je prvi uočio tragove  dinosaura.
Nakon što je Donat Petricioli, biolog iz Sali, otkrio  tragove povijesti na kamenim  grebenima Brbišćice, od fosila guštera, koji je živio prije  90 milijuna godina, do brojnih  okamina riba, biljaka i  puževa, lokalitet Brbišćica  stavljen je pod preventivnu  zaštitu, a geolozi su u ožujku  došli vidjeti status lokaliteta.  Potrebno je napraviti stručnu  podlogu da bi Brbišćicu sa  svim njenim “tajnama” trajno  zaštitio Državni zavod za  zaštitu prirode.
Fosil guštera
– Tada smo kolegica Katarina Krizmanić, kolega  Dražen Japundžić i ja došli  najviše zbog fosila guštera, a u  tom obilasku smo primjetili i  ove tragove. Kasnije su kolege opet došle u Brbišćicu sa  stručnjacima iz Kanade, s kojima smo surađivali i na otkrićima na Hvaru. Oni su  uzeli silikonski kalup fosila  guštera, kojeg će preparirati i  istražiti u svom laboratoriju, a  mi smo izvadili fosil dijamantnom pilom kako bismo  ga mogli istražiti i konzervirati u muzeju, s obzirom da  je već bio poprilično devastiran. Tom prilikom je kanadski preparator Allan Lindoe potvrdio da se radi o  tragovima dinosaura, govori  Radovčić.
Tragovi pradavnih stanovnika Zemlje su, priča Radovčić, pronađeni na više  mjesta u Istri još dvadesetih  godina prošlog stoljeća, a prije nekoliko godina pronađeni  su i na Hvaru.
– Bio sam jako sretan kad  smo otkrili tragove na Hvaru,  a oduševljen sam što smo ih  našli i na Dugom otoku jer to  na neki način spaja dosadašnje spoznaje o obitavanju  dinosaura na na sjeveru i na  jugu Dalmacije. Ovo je na  sredini pa možemo pretpostaviti da tragovi dinosaura  nisu rijetkost na cijelom  našem kršu. Inače su dinosauri, kao i neandertalci dva  magična pojma  jer su obje  skupine prapovijesnoga života  izumrle, doduše dinosauri  prije 65 milijuna godina, a  neandertalci, smatra se, prije  “samo” 30 tisuća godina, ističe  Radovčić, koji je ujedno kustos Zbirke krapinskoga  pračovjeka u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju i zajedno s arhitektom Željkom  Kovačićem supotpisnik autorstva novoga Muzeja Krapinskih neandertalaca.