Šoltanski model i za zadarske otoke

Hvala umjetniku starini Ivi Bavčeviću, zadarskom inženjeru arhitekture i velikom poznavaocu Šolte, što me je odveo na ovaj prekrasni hrvatski otok.
Sunčani otok sa devet prekrasnih naselja prestao je gubiti pučanstvo i ponovno razvija svoje poljodjelstvo.
Marina Marinkovića iz Grohota s ženom Dragicom pronašao sam u njegovom masliniku i odmah me upoznao s mudrim rješenjem, kako doći do vode. Marin je iskoristio pad asfaltirane otočke ceste pokraj maslinika, da bi prikupio kišnicu za navodnjavanje. Proizvodi preko 1000 litara vrhunskog ulja, koje lako proda na pragu svog gospodarskog dvorišta.
Uskoro u svoj maslinik s niskim uzgojem sorata šoltanke (levantinke) i oblice, uvodi društvo tuka, kokoši i pivaca i nekoliko ovaca za ekološko gnojenje i malčiranje.
Visko Kaštelanac, pomoću vrijedne žene i djece, uz maslinik kopa vinograd i pravi vino, od stare sorte dobričić poznate kao suroditelja malog plavca zajedno s zinfandelom i crljenkom. Suši smokve, dela aromatične voćne rakije od rogača, oraha i trava, salamurene masline i paštete, pravi vrhunsko maslinovo ulje.
Visko je poznat po svom obiteljskom ugostiteljstvu, u kome kućanica sprema izvrsnu domaću paštu sa sušenom ribom na lešo.
Zgodno se dosjetio, kako odagnati divlje svinje iz vinograda, u kome mu čine veliku štetu, a koje su na otok donijeli lovci. Ostavio im tranzistor s glazbom i govorom, pa ustrašene svinje ne prilaze vinogradu.
Valja spomenuti Nikolu Cecić- Koruzića , ne samo kao uspješnog načelnika općine Šolta, već i vrijednog maslinara, koji predvodi šoltanske poljodjelce.
S obiteljskim gospodarstvima Perića, Tvrdića, Purtića, Burića i ostalim stvorio je poljodjelsku zadrugu. Prvi cilj im je obraditi zapušteno golemo šoltansko polje.
Ovaj primjer probuđenog šoltanskog poljodjelstva poučan je i za udaljene zadarske otoke, pod gradskom brigom, koji još ne uspijevaju stvoriti oaze poljodjelske proizvodnje, a ubrzano gube svoje pučanstvo.
Vaš Bage