Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Bibinjska koleda na Stipanju

Autor: Velimir Brkić

27.12.2008. 23:00
Bibinjska koleda na Stipanju


Drugog dana po Božiću, nalože se brojne cjepanice drva u tradicionalnu bibinjsku koledu. Mještani ih sakupljaju po cijelom naselju i donose kod stare crkve Svetog Roka
Svako božićno ozračje je na neki način i svečanost duha, svetkovina života u obitelji, svetkovina mira, svetkovina radosti – koju svagdje na poseban način i s posebnim veseljem doživljavaju djeca, ali i odrasli. Čudesno toplo, u svakom srcu koji ga želi, u svakoj obitelji koja ga želi, u svakom narodu koji ga želi, u svakom naraštaju koji ga želi… Ovo sadašnje, naše doba – od godine 2000. do 2033. predstavlja posebno vrijeme, jer je to vrijeme od dvije tisuće godina povijesti kršćanstva – Kristova života i boravka na Zemlji.
Obred blagoslova vatre
Na blagdan Svetog Stjepanja ili Stipanju božićno ozračje u Bibinju svakako se najbolje osjeća u centru mjesta, Starom selu, povijesti, duši i srcu Bibinja. Tu gdje se “geni kameni” njeguju u nekim novim naraštajima koji su, slijedeći tradiciju svojih djedova i očeva, krenuli u novi izazov, drugog dana po Božiću nalože se brojne cjepanice drva u tradicionalnu bibinjsku koledi. Mještani ih sakupljaju po cijelom naselju i donose kod stare crkve Svetog Roka. Obred blagoslova vatre, odnosno kolede, pred oko 500 mještana predvodio je župnik don Josip Radoica Pinčić. A iza kolede jedna obitelj, moglo bi se reći cijelo selo. Hladno vrijeme s gotovo olujnim udarima vjetra, koji su tjerali dim i žeravice vatre posvud te prasak petardi ni ove godine nisu pokvarili ovaj drevni običaj. Žitelji najmnogoljudnijeg naselja u Zadarskoj županiji pjevali su i božićne pjesme odajući tako zahvalnost Bogu za očuvanje zdravlja.
Poznati su pokušaji tumačenja ovog obrednog rituala u kojem su preci razgrtali vatru u želji da izazove plodnost i obilje. Zalijevali su je vinom i posipali žitom da im i jedno i drugo bolje urodi. Nije čudo što je većinu tih obreda kršćanstvo rado prihvatilo i sačuvalo do danas.
Inače, ovo je bila prva u godišnjem običaju koleda koje su se od davnina palile po svim našim primorskim mjestima. Ti baštinski običaji vuku svoje podrijetlo još iz pretkršćanskih vremena, a vezani su uz slavljenje svjetla i mladog sunca. Prema tom predlošku, kolede bi u redovnom godišnjem slijedu počele sa zimskim solsticijem.
Čuvari svjetlosti
Kako bi se zaštitili od noćnih sila, ljudi kroz zimsku tamu moraju pronijeti svjetlo, simbol topline i obilja. Kako se Božić od 4. stoljeća slavi u vrijeme zimskog suncostaja, božićni su običaji čuvari svjetlosti u vrijeme dok je sunce nejako. Tako se na ognjištu pali badnjak kako bi donio toplinu, zimzelene borove grane kite se ukrasima kako bi podsjetile prirodu da u proljeće prolista i donese plodove, a od vrata do vrata idu koledari skupljajući drva te pjesmom i plesom rastjeruju mrak, hladnoću i zle duhove koji u njima uživaju.
Ta simbolika puna osebujnih poruka održala se gotovo nepromijenjena u narodnim običajima Bibinjaca sve do danas. Kolede započinju na Stipanju, druga slijedi 15. siječnja na blagdan Svete Stošije pa potom još jedna za blagdan Svetog Fabijana 20. siječnja, a to se baštinsko kolo zaokružuje pokladnim običajima okupljanja maškarane svite oko vatre.
Koleda u slavu zimskog suncostaja. U starini su to bile pjesme koje su se izvodile u slavu nebeskog putnika Sunca koji utjelovljuje zrak i vatru, razum i duh. Bibinjska koleda na Stipanju uvijek je popraćena i običajem kada idu u prošnju curama.