HDZ sigurno pobjeđuje u svibnju ako se ne dogodi čudo

Ako se ne dogodi neko veliko iznenađenje na način da  građani Zadra ne izađu u velikom broju na predstojeće lokalne izbore, koji će se održati 21. svibnja, HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Branko Dukić, kao i lista HDZ-ove koalicije, ponovno će biti izborni pobjednici. Proizlazi to iz usporedbe statističkih podataka o izlasku Zadrana na lokalne izbore, u odnosu na parlamentarne i predsjedničke izbore.
Lista HDZ-a, odnosno njegovih koalicija, bila je relativni pobjednik svih dosadašnjih lokalnih izbora u gradu Zadru. Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva izlaznost na izborima u Zadru pritom se kretala od oko 35 posto do najviših 40,87 posto u 1. krugu prošlih lokalnih izbora, što je bitno lošiji odaziv od predsjedničkih, a posebice parlamentarnih izbora, na kojima izlaznost zna dosegnuti i blizu 60 posto. Na lokalnim izborima HDZ-ove koalicije ostvarivale su, pak, od najnižih 7.722 glasa na izborima 2005. godine, do najviših 12.584 glasovima četiri godine kasnije. Takve široke koalicije omogućavale su HDZ-u natpolovičnu većinu vijećničkih mandata na zadnjih dvoje lokalnih izbora, dok su na izborima prije toga morali ulaziti u poslijeizborne koalicije.
Komentirajući ove podatke dr. Sven Marcelić s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru kazao je kako je očigledno da motivacija birača za izlazak na lokalne izbore nije ista kao za parlamentarne i predsjedničke izbore.
– HDZ-u u Zadru odgovara manja izlaznost na izbore, budući da ova stranka bolje motivira svoje birače za izlazak na lokalne izbore, na kojima onda ostvaruje veću prednost u odnosu na konkurenciju, u odnosu na ostale izbore, u kojima je znao doživjeti i poraz. Posebno su pritom zanimljiva biračka mjesta u gradskim predjelima koji su tradicionalno naklonjeni HDZ-u, poput Arbanasa, Crvenih kuća i Crnog. Na tim biračkim mjestima na lokalnim izborima bilježi se veći odaziv birača u odnosu na prosječnu izlaznost u Zadru, u odnosu na parlamentarne i predsjedničke izbore, kada odaziv na njima zna biti ispodprosječan. Najveća HDZ-ova prednost tako je u tim rezervama birača, govori Marcelić, koji pronalazi suprotne primjere u četvrtima tradicionalno naklonjenim lijevom centru, čiji birači slabije izlaze na lokalne izbore.
Koalicija okupljena oko SDP-a je tako po broju glasova najbliže HDZ- ovoj koaliciji bila 2005. godine, kada je za njima zaostala za neznatnih 344 glasa. No, zahvaljujući koaliciji s HSP-om i Nezavisnom listom Dražena Grgurovića najveća hrvatska stranka tada je uspješno zadržala vlast. Najbliže formiranju vlasti opcija suprotna od HDZ-a bila je 2001. godine, kada su Nezavisna lista Stanislava Antića, SDP i HNS l već dogovorili poslijeizbornu koaliciju, koja je imala jedan vijećnički mandat više od HDZ-a. No tada se dogodio poznati slučaj prelaska vijećnice Renate Peroš s Antićeve liste u tabor HDZ-a.
Međutim, statistički podaci otkrivaju da bi za pobjedu SDP-ove koalicije ili kandidata na izborima u Zadru bila potrebna izlaznost od najmanje 47 posto. Tolika izlaznost je, naime, bila u 1. krugu predsjedničkih izbora 2014. godine, kada je SDP-ov Ivo Josipović u Zadru dobio 12.023 glasa, a HDZ-ova Kolinda Grabar-Kitarović 10.979 glasova. U 2. krugu tih izbora, za izlaznosti od 56,08 posto, oboje kandidata je dobilo bitno više glasova, a aktualna predsjednica je pobijedila sa 100-tinjak glasova više. U Zadru je Josipović bio nadmoćan u oba kruga predsjedničkih izbora 2009. godine, kao i Stjepan Mesić u sva četiri izborna kruga u kojima je sudjelovao. Izlaznost se tada kretala od 45,18 posto do čak 68 posto.
Vjerojatno je ipak ispravnije uspoređivati stranke, odnosno koalicije nego predsjedničke kandidate. Na parlamentarnim izborima 2000. i 2011. godine SDP-ova koalicija uspijevala je pobijediti u Zadru, a na potonjima je dobila 15.679 glasova, odnosno 40,35 posto. No rezultati tih izbora nisu imali previše veze s gradom Zadrom, što očigledno bitno utječe na odaziv birača.