Navala investitora za nekadašnju bazu Šepurine

U dva i pol mjeseca javilo se pet ozbiljnih investitora, a o kome je riječ, jučer nije želio odgovoriti predstojnik Državnog ureda za upravljanje imovinom
U svega dva i pol mjeseca, za nekadašnju bazu Šepurine, bilježi se zanimanje čak pet potencijalnih i ozbiljnih investitora. O kojim  investitorima je riječ, kao i o tome ima li uopće zanimanja za bivše vojne  objekte na otocima zadarskog arhipelaga, jučer nije odgovorio predstojnik Državnog ureda za upravljanje imovinom Tomislav Boban.
Boban je sudjelovao na 42. sjednici izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija u Domu županije u Zadru, budući da je jedna od predviđenih tema bila upravljanje državnom imovinom u jedinicama lokalne  i područne (regionalne) samouprave. Rekao je kako je DUUDI preuzeo  325 vojarni od MORH-a te da se najprije trebaju definirati prioriteti za  njihovo stavljanje u funkciju. Stoga je pozvao županije da iskažu svoje  interese prema vojarnama. Koliko je DUUDI do sad bio učinkovit, najbolje je prikazao zadarski župan Stipe Zrilić koji je rekao da je u ovom  uredu već osam godina “zakopan” zahtjev za predaju zgrade Zadarske  županije iz državnog u županijsko vlasništvo.
Sporost DUUDI-ja
– Shvaćam da se radi o velikom broju predmeta i da je za njihovo  rješavanje potrebno zapošljavanje novih ljudi. Preporučujem da se to riješi kako smo mi riješili problem legalizacije bespravnih objekata kad  smo zaposlili 50 ljudi na određeno vrijeme, rekao je zadarski župan.
Predsjednik Hrvatske zajednice županija, šibensko-kninski župan Goran Pauk  također je izrazio nezadovoljstvo sporim rješavanjem pitanja  državne imovine, a rješenje vidi u decentralizaciji.
– Naše viđenje je u sklopu decentralizacije koju očekujemo. Riječ je i o  upravljanju državnom imovinom za koju smo spremni biti vlasnici. No  inzistiramo da predsjednik HZŽ-a Goran Pauk i krapinsko-zagorski  župan Željko Kolar uđu u povjerenstvo. No, sve to neće biti dovoljno bez  izmjene zakonske regulative koju ćemo, nadam se, usvojiti do kraja godine, rekao je Pauk.
Požalio se i da u svim tim razmatranjima i povjerenstvima, hrvatski  župani nisu pozvani.
Gerilska kampanja
Župani su na sastanku svog izvršnog odbora ponovili i protivljenje  ukidanju županija jer se ovakav oblik područne samouprave pokazao  dobrim. Štoviše, kazivao je Pauk, ukidanjem ovog sustava ne bi se puno  uštedjelo. Ovakav oblik organiziranja je najbliži građanima, jer je tendencija da se ovakva vrsta samouprave što više približi upravo njima. Pokazalo se, kaže Pauk, da su županije u rješavanju, npr. građevinskih dozvola, puno učinkovitije nego uredi državne uprave koji djeluju u županijama. Stoga je izrazio spremnost da u svakom trenutku županija može  preuzeti nadležnosti tih ureda.
Da bi “probudio” građane da razmisle o ovom problemu, Pauk je pribjegao tzv. gerilskoj kampanji. Na ulazu u Šibenik postavio je tablu s natpisom “Dobro došli u Zadarsku županiju”. O ovoj provokaciji, nije bio  upoznat niti gradonačelnik Šibenika Željko Burić, ali je po Pauku, ona  izazvala i salve nezadovoljstva, pa i neprimjerenih reakcija. Sve na tragu  tome kako je potvrdio zadarski župan Stipe Zrilić da niti zadarska šibenskoj, ali niti splitska županija zadarskoj, ne smiju biti nadređene.
Ne žele ukidanja
– Ovo je dio kampanje Hrvatske zajednice županija u sklopu koje želimo građanima na provokativan način pokazati kako bi izgledala regionalizacija Hrvatske, odnosno novi teritorijalni ustroj koji se spominje, a  kojim se žele ukinuti županije. S ovom provokativnom kampanjom želimo građanima pokazati što znači pripadati svojoj županiji i svojoj povijesno-geografskoj regiji. S obzirom na brojne reakcije, u tome smo uspjeli – kazao je  Pauk.
Takve table, kaže Pauk, postavljene su osim u Šibensko-kninskoj i u  Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Komentirajući postavljanje table, zadarski župan Stipe Zrilić je u šali  dodao:
– Oni su se uplašili nas, a ne mi njih!
 Na kraju je zaključeno, da niti u EU ne postoji unificiran ustroj lokalne  i regionalne samouprave pa se i ne vide neki objektivni razlozi za ukidanjem hrvatskih županija koje su se protekle 23 godine dobro uhodale.