Renesansa hrvatskog maslinarstva

U organizaciji zadarske Udruge senzorskih analitičara maslinova ulja “Olea”, dobar broj posjetitelja sa zanimanjem je upijao informacije o kulturi u našem priobalju starijoj od 2000 godina
Posejdon i Atena nisu se mogli usuglasiti oko protektorata nad jednim grčkim gradom. Zeus, ovaj put u ulozi suca, odlučuje kako će spor u svoju korist okončati onaj koji napravi najkorisniju čaroliju. Posejdon mu daruje konja – simbol snage i rata, dok Atena posadi svoje koplje u zemlju pretvorivši ga u stablo masline. Zeus proglašava Atenu pobjednicom, a osvojeni grad dobiva njeno ime – dio je to grčke mitologije s naglaskom na maslinu kao u mnogim civilizacijama privilegiranu biljku.
Masline i čaše
Ovo „tekuće zlato Mediterana” bilo je glavna tema prigodnih predavanja i degustacije nekoliko vrsta ulja održanih u četvrtak u Muzeju antičkog stakla u Zadru. U organizaciji zadarske Udruge senzorskih analitičara maslinova ulja “Olea”, dobar broj posjetitelja sa zanimanjem je upijao informacije o kulturi u našem priobalju starijoj od 2000 godina. Nakon uvodnih riječi potpredsjednika udruge Ivice Kostovića, Darko Dujela, jedan od 11-orice zadarskih degustatora, pričao je o liburnskom maslinovu ulju – predmetu proizvodnje i trgovine već u prvom stoljeću poslije Krista.
– Istovremeno s rađanjem maslinarstva javljaju se i prve staklene čaše za posluživanje i degustaciju. One nastaju iz praktičnih razloga s obzirom da se ulje nije moglo lijevati iz amfora od 22 litre – govorio je Dujela, osvrnuvši se na vrijednu posudu izloženu u Muzeju stakla.
– Ono što smo uspješno radili prije 2000 godina, nema razloga da ne radimo i danas – zaključio je Darko Dujela.
Plodovi maslina dugi su niz godina prerađivani na primitivan način. U starinskim mlinicama dobivao se i danas nezaobilazan dodatak mnogim jelima.
Zadarska udruga degustatora
– Unatoč draži starih mlinica i jakoj dozi tradicionalizma kod nekih prerađivača, ulje dobiveno modernom tehnologijom ipak je bolje kvalitete – saznajemo od Ivice Kostovića na čije se riječi nadovezao i njegov kolega Petar Pedišić:
– Kod takvog načina prerade maslina teško je zadovoljiti današnje higijenske uvjete, vrlo bitne za konačnu kvalitetu ulja. Osim toga, potrebno je ograničiti dotok kisika, a on je uz izuzetak svjetlosti jedan od važnijih faktora u cijelom procesu.
Revitalizacijom postojećih nasada i sadnjom novih stabala krajem prošlog i početkom ovog stoljeća hrvatsko maslinarstvo doživljava svoju renesansu. Poticaji (državni ili lokalni), rast svijesti o hranjivosti i ljekovitosti maslinova ulja te uvođenje novih tehnologija – dio su objektivnih okolnosti koje su utjecale i na osnivanje zadarske udruge degustatora.
Panel je skupina od 8 do 12 ljudi ujedinjenih u svrhu davanja suda o pojedinom maslinovu ulju. Zadarski zaljubljenici u ovu vrijednu i hranjivu masnoću pomoć su potražili od članova talijanske O.L.E.A. Pesaro čime su stekli potrebne certifikate za osnivanje jedine takve udruge u Hrvatskoj. U svom radu se osim degustacijama bave i promocijom maslinarstva, što dokazuje njihov „Vodič za poznavanje i kušanje maslinova ulja” – publikacija s korisnim podacima za iskusne maslinare, ali i za ljude koji hodočasteći razne trgovačke centre maslinova ulja biraju po boji, imenu ili ljepoti pakiranja.
– Izgradnjom odgovarajućeg laboratorija za degustaciju i pružanjem bitnih informacija vezanih uz maslinovo ulje pomogli bismo Zadarskoj županiji u dostizanju razvijenosti istarskog ili srednjodalmatinskog maslinarstva. Mnogi naši uljari još uvijek griješe u određivanju osnovnih svojstava pojedinog ulja – mišljenja je Ivica Kostović.