Četvrtak, 25. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

3 C°

Za dovršetak kanalizacije samo za Vir će trebati pola milijarde kuna

28.09.2011. 22:00
Za dovršetak kanalizacije samo za Vir će trebati pola milijarde kuna


12-godišnji rok trebao bi biti dovoljan za završetak kanalizacijskog sustava Biogradska rivijera, Sukošan-Bibinje, Vir, Nin-Privlaka-Vrsi i drugih na priobalju Zadarske županije
Veliki projekt “Čisti Jadran” trebao bi biti potpuno dobvršen u roku od 12 godina. Jedan je to od zaključaka sporazuma Hrvatske i Europske Unije, u kojem se navodi datum završetka svih projekata izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, odnosno sustavi kanalizacije.
– Republika Hrvatska prihvaća pravnu stečevinu Europske unije obuhvaćenu poglavljem 27. ‘Okoliš’ kakva je na snazi od 1. lipnja 2008. godine te je spremna ostvariti njenu punu provedbu do 31. prosinca 2018., s izuzetkom Direktive Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpada. Usklađenost s Direktivom bit će postignuta u aglomeracijama većim od 15.000 ES, osim za Bibinje-Sukošan, Biograd, Vir i Nin. Potpuna provedba Direktive u pogledu sabirnih sustava i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda primjenjivat će se od 1. siječnja 2024. godine”, piše u poglavlju ‘Kakvoća vode’ na 40. stranici Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Riječ je zapravo o velikom Jadranskom projektu “Čisti Jadran”, financiranom iz sredstava zajma Svjetske banke, državnog proračuna, Hrvatskih voda i iz sredstava jedinica lokalne samouprave putem povećane cijene gradske vode. 12-godišnji rok trebao bi biti dovoljan za završetak kanalizacijskog sustava Biogradska rivijera, Sukošan-Bibinje, Vir, Nin-Privlaka-Vrsi i drugih na priobalju Zadarske županije.
Knez: Gotovi smo za 5-6 godina
– Za kanalizacijski projekt Biogradska rivijera izgrađen je magistralni sustav Pakoštane-Turanj, treba još realizirati krajnja naselja Drage i Sv. Petar. Izgrađen je i uređaj za pročišćavanje te podmorski ispust na dubini od 30 metara. U Biogradu na Moru je zasad izgrađeno oko 30 posto gradske kanalizacije. Sada su nam dostupna bespovratna sredstva iz IPARD programa za izgradnju sustava kanalizacije i pročišćavanja otpadnih voda u visini od 7,9 milijuna kuna s PDV-om, kaže biogradski gradonačelnik Ivan Knez.
Kanalizacijski sustav Biogradska rivijera obuhvaća šest naselja s 13.000 stanovnika, a tijekom ljeta može se računati na četiri puta više ljudi koji kao gosti borave na ovom dijelu Jadrana. Projekt kojim se rješava problem septičkih jama, kapitalni je zahvat za grad Biograd na Moru te općine Sv. Filip i Jakov i Pakoštane, iznosi preko 90 milijuna kuna.
– Za izgradnju biogradske sekundarne mreže potrebno nam je još 40 milijuna kuna. Da imamo zatvorenu financijsku konstrukciju cijeli Biograd bi za najviše dvije godine bio umrežen kanalizacijskim sustavom. Ovako će nam trebati pet do šest godina, tvrdi Knez.
Pred Virom najdulji put
Za izgradnju kanalizacijske mreže otoka Vira trebat će čak više od 500 milijuna kuna. U tijeku su završni radovi na I. fazi izgradnje 12 kilometara kanalizacijskog cjevovoda u različitim profilima. Ovom fazom je obuhvaćena i izgradnja crpne stanice Centar-jug s podmorskim ispustom.
– Završetak radova na I. fazi očekujemo za tri do četiri mjeseca. Projekt u ovoj fazi obuhvaća 1.000 objekata ili tek 10 posto od sveukupno 10.000 objekta na otoku Viru. Vrijednost projekta iznosi 48 milijuna kuna, a radove financiraju Hrvatske vode, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Vodovod-Vir. Za II. i III. fazu koje obuhvaćaju oko 3.200 objekta imamo svu dokumentaciji te će nam za izgradnju 25 kilometara cjevovoda i dvije crpne stanice prema procjenama trebati 70 milijuna kuna, kaže Hrvoje Bašić, direktor Vodovoda Vir.
Unatoč recesiji višegodišnji zajednički posao Bibinja i Sukošana u prikupljanju brda dokumentacije, izrade projekata i ishođenja lokacijskih i građevinskih dozvola za izgradnju kanalizacije vrijedne oko 80 milijuna kuna pri kraju su radovi na nultoj fazi “teškoj” 11,6 milijuna kuna bez PDV-a.
U prvoj fazi 25 milijuna kuna
– Nultom fazom se u potpunosti rekonstruirao postojeći sustav odvodnje od precrpne stanice i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Marine Dalmacija kod bibinjskog nogometnog igrališta Franko Lisica, do podmorskog ispusta pročišćenih otpadnih voda na Punti kod marine te pomorski ispust. Marina je ustupila svoj uređaj koji se rekonstruirao i opremio modernom tehnologijom za obradu otpadnih voda, kaže sukošanski načelnik Ante Martinac.
– Za I. fazu kanalizacije za stare jezgre Bibinja i Sukošana ishođena je lokacijska dozvola te izrađen glavni projekt te je u postupku priprema za objavljivanje javne nabave za izvođača radova. Za II. i III. fazu izgradnje mjesnih mreža kompletira se potrebna dokumentacija. Dosadašnjim tempom radova završetak zajedničkog kanalizacijskog sustava mogao bi biti gotov za šest do sedam godina, uvjeren je Ante Martinac dodajući kako će prva faza kanalizacije koštati više od 25 milijuna kuna.
Jedinstveni sustav odvodnje naselja Privlaka, Nin, Zaton, Vrsi i Ninski Stanovi te njihovih turističkih i gospodarskih zona nakon dvije, tri godine pat pozicije tek je nedavno pomaknut s mrtve točke. Riječ je o projektu procijenjenom na preko 30 milijuna eura ili preko 220 milijuna kuna.


 PUCAR: KAKVOĆA MORA ZASAD IZVRSNA


Gledano u cjelini, kakvoća mora na zadarskom području je iznimno dobro sačuvana. Rezultati dobiveni stalnim praćenjem kakvoće mora na 86 lokacija odgovaraju najstrožim kriterijima. Ispitivanja su potvrdila kakvoću mora s preko 95 posto uzoraka ocijenjenih ocjenom izvrstan, kaže Benito Pucar, voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju pri zadarskom Zavodu za javno zdravstvo.
Štoviše, Zadar je jedan od rijetkih velikih gradova na obali koji ima tako veliki broj plaža u gotovo samom središtu grada, a za kvalitetu mora dosta je zaslužan pročišćivač otpadnih voda. Kriteriji za uzorkovanje, metode ispitivanja i ocjenjivanje kakvoće mora na plažama definirani su Zakonom o zaštiti okoliša i Uredbom o kakvoći mora, koja je utemeljena na smjernicama Direktive EU o vodi za kupanje i kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije, rekao je Pucar ističući da ekološko gledano Hrvatska spada u ekološki nezagađena područja, bez obzira radilo se o zraku, slatkim vodama ili moru.