Što treba letjeti nebom iznad Vranskog jezera – zrakoplovi ili ptice?

Izgradnjom, a pogotovo korištenjem Zračne luke Stankovci nanio bi se težak udarac rezervatu za ptice Vransko jezero. Kao što znamo zrakoplovi neće uvijek pravocrtno dolijetati do Zračne luke i neće isto tako pravocrtno napuštati zračni prostor, ističe Belušić dodajući da bi buka mogla otjerati zaštićene ptičje vrste

Potaknut brojnim porukama, pozivima i pismima lokalnog stanovništva Zdravko Belušić je uputio apel da se još jednom dobro razmotre svi negativni aspekti projekta Zračne luke Stankovci.
– Izgradnjom, a pogotovo korištenjem Zračne luke Stankovci nanio bi se težak udarac rezervatu za ptice Vransko jezero. Kao što znamo zrakoplovi neće uvijek pravocrtno dolijetati do Zračne luke i neće isto tako pravocrtno napuštati zračni prostor. Svaki aerodrom ima zone čekanja gdje zrakoplovi kruže čekajući na odobrenje za slijetanje u slučaju zauzetosti staze za slijetanje ili zbog nekog drugog razloga (magla, nevrijeme, jaka kiša, itd.). Kako je predviđeno da na Zračnoj luci budu brojni servisi za održavanje zrakoplova neminovno je da će ti isti zrakoplovi letjeti u okolici, pa i nad Vranskim jezerom, u cilju probe motora i ostalih sistema. Takvi letovi se odvijaju u samoj okolici i posebno su bučni, upozorava Belušić naglasivši kako na prostoru Vranskog jezera obitava oko 460.000 ptica godišnje, tj. 102 vrste, one koje tu obitavaju (stanarke) ili se gnijezde (gnjezdarice) ili su pak na odmoru u preletu.
Manipulacija
– Neke su ptice strogo zaštićene, neke su čak na rubu izumiranja. Buka zrakoplova sve vrste ptica sigurno će plašiti, tjerati iz tog područja i neće se više ni zadržavati niti se gnijezditi. Tu neminovnost ne može nitko zanijekati, ističe Belušić, upozoravajući još kako se u zahtjevu za izgradnju Zračne luke daje “referentni zrakoplov” Cessna Citation III sa 6-8 putničkih mjesta, a u najavi operatera govori se o zrakoplovima sa 60-70 putničkih mjesta.
Tako Belušić zaključuje da se baratalo s malim zrakoplovom kada su se ispitivali mogući negativni učinci na to područja da bi studija prošla, a poslije bi na aerodrom slijetali mnogo veći, teži i bučniji zrakoplovi. Po Belušiću radi se o očitoj manipulaciji.
– Dok su se čekale dozvole od nadležnih tijela baratalo se brojem od 17.000 slijetanja i polijetanja, a sada se spominje u medijima brojka od 6.000, a realno neće biti više od 2.500 slijetanja i polijetanja, što čini 6-7 zrakoplova na dan. U blizini je Zračna luka Zadar u Zemuniku koja ima dvije poletno-sletne staze smještene pod pravim kutom. Bilo bi pametnije, a i ekonomski isplativije na postojećoj Zračnoj luci Zadar izgraditi hangare, dodatne stajanke, jer mjesta ima na pretek, nego ulagati milijune eura u nešto što ima vrlo sumnjivu ekonomsku isplativost, smatra Belušić osvrnuvši se i na licitiranje s brojem radnih mjesta koja bi otvorila Zračna luka.
– Prema prvim bombastičnim najavama buduća Zračna luka Stankovci trebala bi zaposliti čak 500 osoba, potom je broj smanjen na 120, sada je broj ponovo smanjen na 60, a taj broj će sigurno pasti i na puno manji. Tu se također manipulira s lokalnim stanovništvom da bi se pod izlikom velikog broja radnih mjesta progurao projekt koji će definitivno ugroziti životinjski, naročito ptičji fond, ogorčen je Belušić te u smislu ekonomske neisplativosti navodi još da bi na malom području bilo čak pet zračnih luka.
Struka treba reći zadnju riječ
– Na samo 150 km zračne linije, tj. na svakih 30 km imali bismo po jednu. Zar to nije fikcija koju si naše društvo u ovom trenutku zaista ne može priuštiti? Od Zračne luke Zadar na sjeverozapadu, bila bi sljedeća u blizini – Zračna luka Stankovci pa potom Zračna luka Pokrovnik kod Šibenika, potom Zračna luka Split (u Resniku) i konačno Zračna luka Šestanovci u makarskom zaleđu. Možemo li se ponašati ko pijani milijarderi dok nam država grca u dugovima i dok je standard naših građana ispod svakog nivoa dostojanstva i potreba, pita se Belušić i “aerodromsku priču” nastavlja s aerodromom u Zatonu.
– Nikom ne pada u oči da je tu uloženo mnogo društvenih sredstava, a da sada taj aerodrom s betonskom pistom i svim pratećim sadržajima zjapi prazan i neiskorišten, kaže Belušić dodajući da je taj aerodrom odigrao važnu ulogu u Domovinskom ratu, ali bi i sada njegovom revitalizacijom i stavljanjem u pogon u turističke svrhe bio pun pogodak i koristan dodatak turističkoj ponudi.
Naime, kako navodi Belušić, strani vlasnici zrakoplova i putnici koji unajmljuju čarter zrakoplove (avio-taxi) dobro bi prihvatili mogućnost slijetanja na taj aerodrom tik uz more. Takvi aerodromi u svijetu, ističe Belušić, jako su popularni.
– Projektom Zračne luke Stankovci ispada da jedna pista zjapi prazna u Zatonu, a gradi se druga u blizini dragulja prirode – Vranskog jezera. Šteta za prirodu i ptičji fond bit će velika i neoprostiva. Tijekom traženja dozvola za taj projekt čula su se mišljenja mnogih stručnih osoba protiv tog projekta, ali, nažalost, ona su minorizirana ili marginalizirana. Smatramo da bi struka trebala dati svoju konačnu riječ, zaključuje Belušić, moleći da se još jednom preispitaju svi negativni i štetni učinci takvog projekta u blizini Vranskog jezera i unutar rezervata za ptice.