17 °C
Online izdanje
Subota, 25.ožujka 2017.
Vi ste ovdje:  Home » Reportaža
RSS feed
Današnji broj
Reportaža
Povratak
Jesu li arheolozi konačno pronašli Cissu? (FOTOGALERIJA)
Piše: Valentina Mlađen
Foto: Marin GOSPIĆ

O životu na brdu Košljun danas svjedoče samo suhozidi i ovce koje se nalaze u ograđenim prostorima čupkajući raslinje i nemarno gazeći po, kako se čini, antičkoj Cissi.

Da se na brdu Košljun nalazilo naselje, zapravo još prapovijesna gradina koja datira u željezno doba, 1. tisuljeće pr. Kr., a potom i rimsko naselje zna se već 150 godina, a to je tijekom prve sustavnije arheološke kampanje prije dvije godine i potvrđeno, no radi li se baš o ovom antičkom gradu o čijoj se lokaciji znanstvenici već duže vrijeme spore (profesor Mate Suić pokušao je dokazati da je ona bila na Brijunima, no većina stručnjaka drži da je ipak bila na Pagu) moglo bi se točno odgovoriti tek nakon 5 do 10 godina sustavnog istraživanja.

Ipak, da Košljun neće uvijek biti obavijen velom tajne daje naznačiti i, sada već druga arheološka kampanja Arheološkog muzeja Zadar u suradnji s Odjelom za arheologiju Sveučilišta u Ljubljani koja je počela 20. siječnja ove godine i završava u subotu, ako arheologe do tad posluži vrijeme. Arheolozi ovdje prvi put dolaze prije dvije godine nakon što su dobili informaciju da netko, vjerojatno u potrazi za nepostojećim blagom, kopa po Košljunu. Slijedom devastacija, na Košljun stižu i sami.

- Ove godine napunilo se točno 150 godina otkad znamo da se na Košljunu nešto nalazi. 1854. godine povjerenik, tada Narodnog muzeja u Zagrebu, Mijat Sabljar putujući Dalmacijom u svojim zapisima ucrtava, opisuje i mjeri neke od segmenata tog antičkog naselja koje je tada vidio. Neki od njih i danas se vide u istom opsegu koji je on tada zabilježio. To su prije svega četiri cijele i jedna nesačuvana cisterna za vodu čiju dubinu još ne znamo, kaže ravnatelj zadarskog Arheološkog muzeja dr. sc. Smiljan Gluščević. Te 2012. godine obrađene su cisterne, ali i veliki crno-bijeli ornamentirani mozaik s ostacima dva stupa od cigle i žbuke. Također su nađeni ostaci nečega za što arheolozi, prema preliminarnim istraživanjima, smatraju da bi mogao biti impluvium - plitki bazenčić kojeg su imale sve značajnije velikaške kuće u rimskom svijetu, a nalazio se usred dvorišta čiji je krov bio otvoren.

- Ove godine nastavili smo tamo gdje smo stali 2012., tako da smo taj, uvjetno nazvani impluvium, otvorili još više. Sad već imamo sedam-osam profiliranih blokova koji se nalaze unutar neke zgrade čiji se zidovi vide na površini i nadamo se da ćemo, ako se ta suradnja nastavi sljedećih godina i ukoliko naravno dobijemo sredstva, definirati cijeli taj prostor, kaže Gluščević.

VIŠE U TISKANOM IZDANJU

Galerija slika
Trenutno nema komentara

Komentiranje više nije dostupno
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr